Brazil je najavio planove za pokretanje fonda vrijednog 125 milijardi dolara za zaštitu tropskih šuma. To je ključni element plana te zemlje da osigura uspjeh sljedeće Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP30), kojoj će Brazil biti domaćin. No, u vrijeme kada neka od najbogatijih svjetskih gospodarstava smanjuju svoj proračun za inozemnu pomoć, a SAD potpuno okreće leđa djelovanju u području borbe protiv klimatskih promjena, treba li svijetu doista još jedan klimatski fond?

Tijekom posljednja tri desetljeća pojavilo se više od 60 multilateralnih fondova za prikupljanje sredstava za djelovanje u području borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Većina je mala i opskurna pa ostaje oko 19 značajnih subjekata – uključujući Zeleni klimatski fond (GCF), Globalni fond za okoliš (GEF), Fond za prilagodbu (AF) i Klimatski investicijski fonde (CIF), koji javno izvješćuju o svojim aktivnostima.

Borba s financiranjem
U teoriji, svaki entitet služi vrijednoj svrsi, a nekoliko ih je počelo bilježiti uspjehe. Konkretno, Zeleni klimatski fond postao je drugi najveći multilateralni pružatelj financiranja borbe protiv klimatskih promjena na temelju bespovratnih sredstava za najugroženije zemlje (nakon Svjetske banke). No, sve u svemu, njihovi su doprinosi razočaravajući. U 2021. – 2022. 19 fondova koje je pratio UN-ov Stalni odbor za financije donijelo je samo 3,7 milijardi dolara – otprilike 195 milijuna dolara po fondu.

To je daleko manje od 55,7 milijardi dolara koliko su multilateralne razvojne banke kolektivno osigurale za djelovanje u području borbe protiv klimatskih promjena, a ni blizu bilijunima dolara koliko je gospodarstvima u razvoju godišnje potrebno za zatvaranje jaza u financiranju borbe protiv klimatskih promjena.

Ključni je problem što donatori nisu povećali financiranje tih subjekata. SAD, najveće svjetsko gospodarstvo i povijesno najveći emiter stakleničkih plinova, obvezao se osigurati bijednih 17,5 milijuna dolara za toliko hvaljeni Fond za odgovor na gubitke i štete (FRLD), dogovoren na konferenciji COP28 u Dubaiju. Na konferenciji COP29 u Bakuu Fond za prilagodbu nije nimalo ispunio svoj cilj financiranja od 300 milijuna dolara, zbog čega se bori s financiranjem čak i projekata koji su već u pripremi.

Sada će čak i ti skromni doprinosi presušiti. Administracija predsjednika Donalda Trumpa povukla je SAD iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, napustila Fond za odgovor na gubitke i štete i druge fondove te zatvorila agenciju za inozemnu pomoć. Iako ne idu sva bogata gospodarstva koracima američke administracije, mnoga – uključujući Belgiju, Kanadu, Finsku, Francusku, Njemačku, Nizozemsku, Švedsku, Švicarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i Europsku uniju – također stežu remen.

Zajedno s SAD-om, ti su donatori činili 69 posto bilateralnih klimatskih obveza prema zemljama u razvoju u razdoblju 2021. – 2022. i osigurali 74 posto doprinosa klimatskim fondovima od 2003. Drugim riječima, prikupljanje sredstava za borbu protiv klimatskih promjena, što je uvijek teško, postaje herkulovski zadatak, što znači da će zemlje morati smisliti kako učiniti više s manje. Posljednje što svijetu treba jest da se taj ograničeni kapital usmjeri u fragmentiran, neučinkovit sustav sastavljen od desetaka uskih klimatskih fondova.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Klimatski fondovi stvoreni su kako bi se riješili nedostaci postojećih multilateralnih institucija poput Svjetske banke. Primjerice, oni nude “izravan pristup” financiranju nacionalnim i regionalnim subjektima, čime se promiče odgovornost države i pomaže u izgradnji institucionalnih kapaciteta. Štoviše, njihov manji opseg i veći broj trebali su potaknuti zdravu konkurenciju i dati zemljama primateljicama više mogućnosti.

Spora birokracija
Ali, krajolik fondova postao je toliko pretrpan, svaki subjekt posjeduje vlastita pravila akreditacije, postupke odobravanja i zahtjeve za usklađenost da se primatelji moraju snalaziti u birokratskom labirintu kako bi uopće pristupili financiranju. Sva ta birokracija, koja znatno usporava isplate, posebno opterećuje klimatski najosjetljivije zemlje, kao što su male otočne države u razvoju, čiji su institucionalni kapaciteti već iscrpljeni.

Ne pomaže ni to što održavanje svih tih fondova košta. Primjerice, režijski troškovi Posebnog fonda za klimatske promjene činili su više od polovice njegovih projektnih obveza u razdoblju 2019. – 2021. To baš i nije najbolja upotreba ograničenog financiranja borbe protiv klimatskih promjena.

Također treba napomenuti da, iako bi klimatski fondovi općenito trebali prikupiti “novo i dodatno” financiranje, to se rijetko događa. Umjesto toga, oni obično crpe iz fiksnog fonda javnih sredstava za održivi razvoj, što uključuje različite projekte povezane s klimom i druge ključne prioritete, kao što su zdravstvo, obrazovanje i smanjenje siromaštva.

Ne samo da ne bi trebalo osnovati još jedan klimatski fond, već bi se delegati na konferenciji COP30 trebali usredotočiti na racionalizaciju financiranja borbe protiv klimatskih promjena. Šačica fondova s usklađenim standardima i procesima bila bi daleko bolje opremljena za pružanje učinkovitog i dostupnog financiranja – i osigurala bi da se potroši što manje dolara.

Iskustvo pokazuje da bi napori u tom smjeru mogli naići na znatan otpor. Klimatski investicijski fondovi trebali su biti improvizirano privremeno rješenje, koje je trebalo ukinuti nakon uspona Zelenog klimatskog fonda. No, 2019. njihov upravni odbor ukinuo je klauzulu o vremenskom ograničenju, inzistirajući – unatoč prigovorima stručnjaka i organizacija civilnog društva – na njihovoj daljnjoj važnosti.

Da bi se osiguralo da se budući napori za izgradnju učinkovitije arhitekture financiranja borbe protiv klimatskih promjena ne osujećuju, bit će potrebni moćni akteri koji će iskoristiti svoj utjecaj. Takvo klimatsko vodstvo svijet treba od Brazila.

© Project Syndicate 2025.