Početak godine umjesto s nekim vedrim ekonomskim temama prolazi u znaku koronavirusa.

Koji je pogodio globalnu ekonomiju, ali ipak ponajprije kinesku. Analitičari su uglavnom oprezni u svojim procjenama mogućih posljedica i izjavljuju da je još prerano da bi se mogle donositi bilo kakve značajnije prognoze. Najčešće se spominje usporedba s pandemijom SARS-a iz 2002. i 2003. godine, koja je također imala ishodište na jugoistoku Azije.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, ta je pandemija nanijela štetu od oko 40 milijardi dolara. Zbog širenja koronavirusa cijene dionica oštro su pale na kineskim tržištima na kojima je prvog radnog dana nakon produženih novogodišnjih praznika izbrisano više od 400 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica. Odgovorne kineske vlasti ipak su, čini se, pravodobno reagirale. Kineska Narodna banka početkom ovog tjedna upumpala je bilijun juana (173,8 milijardi američkih dolara) u ekonomiju zbog zabrinutosti da će koronavirus umanjiti njen rast. Peking je, također, poručio da će pomoći kompanijama koje proizvode vitalno važne proizvode kako bi pokrenule proizvodnju što je prije moguće.

Divovi zaustavili proizvodnju
Analitičari kažu da bi utjecaj virusa – koji je ostavio velike gradove u potpunom ili djelomičnom kolapsu – mogao naštetiti rastu ako potraje. Kineski turistički i zrakoplovni sektor već su pogođeni neobično malim brojem putovanja tijekom Kineske nove godine, dok su kino dvorane bile prisiljene zatvoriti vrata kako bi pokušala obuzdati virus.

U međuvremenu, brojne tvornice obustavile su proizvodnju, dok su tvrtke preporučile zaposlenicima da rade kod kuće. Foxconn, Toyota, Starbucks, McDonald’s i Volkswagen samo su neki od korporativnih divova koji su obustavili operacije ili zatvorili prodajna mjesta u Kini. U takvoj atmosferi teško je fokusirati se na daljnji prodor kineskih kompanija u ovaj dio Europe.

Ipak, dvije recentne akvizicije hrvatskih kompanija zapravo signaliziraju u kojem bi smjeru mogao ići daljnji razvoj kineske ekonomske ekspanzije na jugoistok Europe. Mete će biti one lokalne kompanije koje već pokazuju regionalne ambicije. Hrvatske kompanije usmjerene na rast sve će se više morati okrenuti akvizicijama izvan granica Republike Hrvatske u predstojećem razdoblju.

Negativan demografski trend i gospodarstvo s pozitivnom, ali niskom stopom rasta tjeraju menadžere i dioničare željne kvalitetnog rasta tvrtki da se okrenu i potraže prilike u inozemstvu. Presušuje bazen kupaca za robe i usluge, ali i potencijalnih zaposlenika u uvjetima u kojima je zaposlenost blizu razine koja bi se mogla smatrati punom zaposlenošću.

Velika potreba za radnicima
Krajem siječnja, već su odjeknule dvije važne vijesti. Prvo je objavljeno da je DIV grupa, u čijem je vlasništvu i Brodosplit, preuzela norveško brodogradilište Kleven Verft. Samo nekoliko dana kasnije stiže vijest da je M+ Grupa preuzela najveći neovisni turski kontaktni centar i BPO operatera. Tvrtka CMC Iletişim ve Ça?ri Merkezi Hizmetleri A.Ş. sa sjedištem u Istanbulu ima više od 4000 zaposlenih, najveći je neovisni BPO operater u Turskoj te je ostvarila godišnji promet od 38,4 milijuna eura u 2018. godini, a svoje usluge pruža značajnim turskim i međunarodnim tvrtkama, s jakom prisutnošću u Mađarskoj i Rumunjskoj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Preuzimanjem turskog CMC-a, uz postojeće centre na šest lokacija u četiri zemlje regije, M+ Grupa stječe novih šest operativnih centara. Ovom akvizicijom broj zaposlenih u M+ Grupi raste na iznad 7000, a tvrtka sada pruža usluge za više od 220 klijenata u 58 zemalja svijeta. Debeljak je u Norvešku očito krenuo po dvije stvari – know-how u izgradnji složenijih brodova koji Kleven Verft ima, te niže cijene nabave sirovina. Tvrdi se da će objedinjena grupa moći cijene kod dobavljača sniziti i za pet posto. M+ Grupa je pak u Tursku krenula po nove klijente, tržišta i zaposlenike.

Kako kažu iz M+ Grupe, njihova potreba za radnicima u Hrvatskoj ne jenjava, pa su samo tijekom posljednja dva mjeseca 2019. zaposlili dvjestotinjak novih ljudi. Međutim, očito je da se dostupnim radnicima u Hrvatskoj ne može zadovoljiti rastući portfelj globalnih klijenata. U Hrvatskoj ima još srednjih i velikih kompanija gladnih novih prilika i tržišta. U ovoj godini, koja je tek započela, možemo očekivati još zanimljivih akvizicija izvan naših granica, u kojima će hrvatske tvrtke biti preuzimatelji. Upravo takve kompanije zanimljive su potencijalnim kineskim partnerima. Samo da panika oko koronavirusa splasne i da se ponovno možemo koncentrirati na ono što pokreće svijet, a to je ekonomija.