Veliki kenijski trkač na duge staze Eliud Kipchoge prošle je godine u Berlinu srušio svjetski rekord u maratonu, s 02:01:09 i poboljšao svoj prethodni za 30 sekundi.

Svojim je uspjehom postao legenda ne samo u Keniji, već i globalno. To je korisna lekcija svima uključenima u borbu protiv klimatskih promjena.

Zagrijavanje već ubija
Kipchogeova pobjednička strategija temelji se na znanosti o trčanju (kao i 193 kilometra napornog rada svaki tjedan), a naš vlastiti pristup klimatskoj krizi mora uključivati istu razinu predanosti i usredotočenosti. Uslijed porasta temperatura i vrtoglavih porasta emisija, planet nastavlja rušiti (opasne) nove rekorde.

Međutim, odlučnošću i realizacijom, s institucionalnim partnerima i drugim vladama, možemo početi brže djelovati kako bismo napredovali u klimatskoj krizi. Uspjeh će ovisiti o praćenju najnovije znanosti i mobilizaciji zajedničkih, sveobuhvatnih napora vlada i građana.

Vodeći svjetski stručnjaci za klimu i čelnici država potpisali su u ožujku najnovije objedinjeno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Poruka Međuvladinog panela o klimatskim promjenama je ponovno bila oštra: ljudi su trajno promijenili planet, a globalno zagrijavanje već ubija ljude, uništavajući prirodu i osiromašujući svijet. Iako su afričke zemlje najmanje pridonijele tom problemu, one snose najveći teret štete.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), na Afriku otpada manje od 3% svjetskih emisija ugljičnog dioksida povezanog s energijom, a 600 milijuna Afrikanaca, što je nečuvena brojka, još uvijek nema pristup električnoj energiji.

Klimatske su promjene zajednički problem koji globalna zajednica mora riješiti suradnjom, posebno s obzirom na nerazmjerno opterećenje onih koji su najmanje odgovorni.

Tijekom nedavnog posjeta Keniji, njemački kancelar Olaf Scholz i ja razgovarali smo o načinima rješavanja klimatske krize. U okviru Partnerstva za klimu i razvoj Njemačke i Kenije naše su se dvije zemlje obvezale produbiti suradnju u razvoju obnovljive energije i otpornosti na klimatske promjene, između ostalog podupiranjem proizvodnje zelenog vodika i održive poljoprivrede.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Trenutačno smo daleko od ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5° ili čak 2° Celzijeva stupnja, kako je predviđeno Pariškim sporazumom o klimi. Klimatska kriza neće se sama riješiti.

Naprotiv, moramo se pobrinuti da globalne emisije stakleničkih plinova dosegnu vrhunac najkasnije prije 2025., a zatim do 2030. padnu za najmanje 43 %.

Ovo je godina za pokretanje te preobrazbe. Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održana u razdoblju od studenoga do prosinca (COP28) pruža priliku za ubrzanje energetske tranzicije, povećanje rasta obnovljivih izvora energije i obvezuje se na postupno ukidanje svih fosilnih goriva, počevši od ugljena.

Poboljšati financijski sustav
Kenija je na putu da ispuni te ciljeve. Već proizvodimo 92% naše energije iz čistih izvora i obvezali smo se na postizanje 100% čiste elektroenergetske mreže do 2030.

Iz obnovljivih izvora energije proizvedeno je 46% električne energije u Njemačkoj 2022., a se vlada obvezala da će to povećati na 80 % do 2030. Ključno je da se tim obvezama neće osigurati samo čista energija i sigurniji okoliš. Otvorit će se i radna mjesta, privući ulaganja i učiniti naša gospodarstva sigurnijima i otpornijima u uvjetima nestabilnih cijena nafte i plina.

Uz snažno partnerstvo Afrike, Europe i ostatka međunarodne zajednice, Kenija, sa svojim obilnim resursima, može znatno doprinijeti dekarbonizaciji i globalnom prijelazu na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija.

Moramo pokrenuti ulaganja i financiranje borbe protiv klimatskih promjena kako bismo mogli iskoristiti svoj potencijal za zeleni gospodarski rast. Međutim, kako bismo to postigli, morat ćemo poboljšati postojeći međunarodni financijski sustav, koji se pokazao neodgovarajućim za pravedno suočavanje s višestrukim globalnim krizama, od pandemije bolesti COVID-19 i klimatske krize do poteškoća s dugovima diljem globalnog juga. Summit za novi globalni financijski sporazum sljedećeg mjeseca u Parizu pruža priliku Europi da potakne potporu reformi međunarodnog financijskog sustava.

Međunarodna zajednica mora prepoznati naš potencijal za pomoć u rješavanju globalnih problema i poduzeti korake kako bi osigurala dobitne rezultate. To znači omogućiti pristup cjenovno pristupačnom, odgovarajućem i održivom financiranju koje se pravodobno isporučuje.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova za 43% u ovom desetljeću i stabilizacija globalnog zagrijavanja na ili ispod 1,5° Celzijeva stupnja i dalje su naša najbolja šansa da problem zadržimo na upravljivoj razini.

Kenijski summit o klimi u rujnu pružit će ključnu priliku za predstavljanje predanosti, potencijala i mogućnosti kontinenta za suočavanje s klimatskom krizom. Sve se države trebaju dogovoriti o postupnom ukidanju nesmanjene upotrebe fosilnih goriva.

Potrebne su nam reforme kako bi naše financijske institucije i sustavi bili svrsishodni. I moramo ozbiljno shvatiti klimatsku politiku. Riječima Eliuda Kipchogea, ključ uspjeha je u “provođenju riječi u djela”.