Kao drugi po veličini emiter stakleničkih plinova na svijetu, Sjedinjene Američke Države, ključan je za očuvanje planeta na kojem se može živjeti.

A s nedavno donesenim Zakonom o smanjenju inflacije – koji izdvaja stotine milijardi dolara za dekarbonizaciju – Amerika je ojačala svoj kredibilitet baš na vrijeme za Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27) u Egiptu.

Amerika je sada u dobroj poziciji da postigne svoj cilj prepolovljenja svojih emisija do 2030. godine, u odnosu na razine iz 2005. godine.

Iako bi odredbe Zakona o smanjenju inflacije mogle smanjiti emisije u SAD-u do 43% do 2030., preostali manjak može biti pokriven novim pravilima Agencije za zaštitu okoliša i snažnijim djelovanjem na državnoj razini kakvo smo vidjeli ove godine u Kaliforniji.

Povijesno postignuće
Zakon o smanjenju inflacije povijesno je postignuće za sebe, no njegove najveće koristi doći će u obliku globalnih učinaka ekonomskog prelijevanja. Kao i politike Europske unije “Spremni za 55”, Zakon o smanjenju inflacije poticat će uvođenje pohrane energije sunca i vjetra i u baterije, čime će se smanjiti troškovi tih čistih tehnologija za sve.

U konačnici, sve će zemlje platiti mnogo manje za smanjenje vlastitih emisija brzinom i opsegom potrebnim za držanje klimatskih promjena pod kontrolom.

SAD još uvijek svakako treba ispuniti svoje druge klimatske obveze, prije svega osiguravanjem 11.4 milijarde dolara godišnje (bijedni iznos u usporedbi s drugim američkim rashodima) koje je obećao za financiranje ublažavanja i prilagodbe na globalnom jugu.

Međutim, kontraintuitivno je da su masovna domaća ulaganja SAD-a i EU-a u čiste tehnologije mnogo vrjednija od bilo kojeg izravnog financiranja koje pružaju, zbog malo poznatog fenomena poznatog kao Wrightov zakon.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Nazvan po američkom inženjeru koji ga je prvi put primijetio 1930-ih (Theodore Wright), Wrightov zakon predviđa da će svako kumulativno udvostručenje globalne proizvodnje tehnologije smanjiti njenu cijenu za stalan postotak.

I kao što nedavna istraživanja na Sveučilištu u Oxfordu potvrđuju, troškovi solarne energije, vjetra, baterija i elektrolizatora naglo su se smanjili jer se njihova globalna proizvodnja povećala.

Što je još značajnije, istraživači su otkrili da Wrightov zakon vrijedi čak i nakon što je inovativna tehnologija postigla visoku razinu tržišne zrelosti. To znači da bi ulaganje Zakona o smanjenju inflacije u proizvodnju čiste energije u iznosu od 370 milijardi dolara moglo potaknuti još brže smanjenje troškova za tehnologije potrebne za rješavanje klimatske krize, pružajući veću kvalitetu života milijardama ljudi.

Primjerice, naše modeliranje u tvrtki Energy Innovation pokazuje da bi ta vladina ulaganja mogla dodati 1,053 gigavata nove energije vjetra i sunca u američku mrežu, čime bismo dobili 85% čiste energije u samo osam godina.

Isto tako, nove porezne olakšice za električna vozila (EV) zakona mogle bi osigurati da otprilike jedna trećina svih novih osobnih automobila i teških kamiona koji se prodaju u SAD-u budu električni do 2030. godine.

Očekuje se da će poticaji Zakona o smanjenju inflacije dodati i pet gigavata kapaciteta elektrolizatora za proizvodnju vodika s nultom stopom emisija ugljika, što će biti ključno za smanjenje emisija u kemijskoj industriji i zrakoplovstvu.

Povrh toga, javna ulaganja Zakona o smanjenju inflacije oslobodit će nekoliko puta više privatnog kapitala. Dodajmo kako će europska ulaganja i golemi kineski poticaj čistoj energiji i električnim vozilima te godišnje uvođenje inovativnih čistih tehnologija doživjeti procvat.

Transformacija sustava
Osim smanjenja emisija u najvećim i najzagađenijim svjetskim gospodarstvima, eksponencijalni rast čistih tehnologija učinit će transformaciju energetskih sustava dramatično jeftinijom za ostatak svijeta. Zapravo, već smo svjedočili odigravanju ove dinamike.

Zelena ulaganja Njemačke i Kalifornije početkom prošlog desetljeća pomogla su smanjiti troškove solarne energije za 85%, a energije vjetra za 56% između 2010. i 2020. godine. Slično tome, potražnja za električnim vozilima u Kini pomogla je smanjiti troškove baterija za 89% od 2010. godine.

Indija je kapitalizirala ovo smanjenje troškova osmišljavanjem pametnih aukcija za prodaju električne energije koje rezultiraju najnižim cijenama solarne energije na svijetu. Uslijed ubrzanog smanjenja troškova, zemlje diljem globalnog juga moći će iskoristiti prednosti Wrightovog zakona kroz hrabre politike za dekarbonizaciju automobila, rashlađivanje i električnu energiju.

Modeliranje u tvrtki Energy Innovation dosljedno pokazuje da ambiciozne politike čiste energije proširuju gospodarstva i otvaraju radna mjesta, istodobno poboljšavajući kvalitetu zraka. Čak i prije Zakona o smanjenju inflacije, istraživanje je pokazalo da bi Indija mogla uštedjeti više od 60 bilijuna rupija (752 milijarde dolara) do 2050. godine ako usvoji politiku visoke dekarbonizacije.

U tu svrhu, izvedbeni standardi – koji zahtijevaju povećanje minimalnog udjela čiste energije i električnih vozila svake godine – posebno su moćan instrument. U zemljama s niskim i srednjim dohotkom takve politike mogu elegantno iskoristiti ulaganja SAD-a i EU-a bez ikakvih troškova za vlade izvan provedbe i mogu spriječiti da zemlja postane odlagalište vozila i opreme koji onečišćuje okoliš.

Razumijevanje Wrightovog zakona može pomoći u preoblikovanju dijaloga sjever-jug na Konferenciji COP27. Domaća ulaganja najbogatijih zemalja smanjit će troškove za zemlje u razvoju i dodatno proširiti međunarodne financije. Što je djelovanje u području klime jeftinije, veći su nam izgledi za održavanje klimatske stabilnosti.

© Project Syndicate 2022.