Uslijed širenja sadržaja nastalog generativnom umjetnom inteligencijom (AI slop) internetom, raste zabrinutost za budućnost visokokvalitetnih informacija. Bez točnih i relevantnih podataka koje je generirao čovjek, čini se da je neizbježna propast modela u kojem se generativna umjetna inteligencija obučava na vlastitim podacima i postupno degradira. Tehnološki divovi, itekako svjesni ovog rizika, išli su prečicama i zaobišli zakon o autorskim pravima u potrazi za podacima za obuku za svoje velike jezične modele.

Postoji jednostavno rješenje: ove velike američke tvrtke mogle bi platiti sadržaj kojim se koriste, bilo da se radi o razvoju generativne umjetne inteligencije ili o nastavku skrolanja za korisnike društvenih medija.

Australsko tijelo za nadzor tržišnog natjecanja usvojilo je 2021. Zakon o obveznom pregovaranju s informativnim medijima koji zahtijeva od platformi da plaćaju vijesti od kojih ostvaruju dobit, što je navelo mnoge tehnološke tvrtke na sklapanje dobrovoljnih dogovora s medijskim organizacijama.

Kada Meta (vlasnik Facebooka i Instagrama) nije uspjela obnoviti ove ugovore 2024., australska vlada izmijenila je Zakon kako bi uključila pristojbu za digitalne platforme. Druge zemlje razmatraju slične mjere.

Tvrdoglave kompanije
Europa je već poduzela neke korake u tom smjeru. Direktiva Europske unije o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, koja je stupila na snagu u lipnju 2019. i koju su članice trebale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do lipnja 2021., pružila je okvir za osiguravanje pravične naknade za europske izdavače.

U Danskoj je to dovelo do otvaranja Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava danskih informativnih publikacija u srpnju 2021. (ili DPCMO-a, čija sam izvršna direktorica). Dansko Ministarstvo kulture ovlastilo je Organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava danskih informativnih publikacija, koja predstavlja 99 posto danske novinske industrije, od novina i časopisa do digitalnih medija i javnih radiodifuzijskih kuća, za izdavanje proširenih kolektivnih dozvola.

U početku smo imali ovlasti sklapati ugovore u ime izdavača o njihovim pravima (i srodnim pravima) s tražilicama, platformama društvenih medija i aplikacijama za vijesti. U svibnju 2024. ovlasti su proširene kako bi uključile rudarenje teksta i podataka od strane tvrtki za umjetnu inteligenciju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava danskih informativnih publikacija uspješno je potaknula neke tehnološke tvrtke na kolektivne pregovore s izdavačima. Privremeni ugovori o licenciranju potpisani su sa svim tražilicama na danskom tržištu, uključujući Google, Bing, Yahoo i DuckDuckGo. Također smo postigli dogovor s aplikacijom za vijesti Upday Axela Springera.

Ali druge su tvrtke bile tvrdoglavije. U travnju 2024., Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava danskih informativnih publikacija zaprijetila je da će tužiti OpenAI ako ta tvrtka ne sklopi grupni ugovor, za razliku od ugovora o licenciranju s pojedinačnim publikacijama.

Nakon što je odvjetnik OpenAI-ja najavio da daljnja komunikacija s Organizacijom za kolektivno ostvarivanje prava danskih informativnih publikacija neće biti produktivna, zatražili smo posredovanje s OpenAI-jem, a očekuje se da će danski ministar kulture Jakob Engel-Schmidt uskoro imenovati posrednika.

Isto tako, Apple je odbio sklopiti sporazum s Organizacijom za kolektivno ostvarivanje prava danskih informativnih publikacija u vezi sa svojom aplikacijom Apple News. Kao posljedica toga, Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava danskih informativnih publikacija, zajedno s danskim Udruženjem medija, danskim Savezom za prava i danskim Udruženjem novinara, prijavili su Apple policiji, tvrdeći da upotreba informativnog sadržaja u toj aplikaciji predstavlja povredu autorskih prava. Apple je na kraju učinio aplikaciju nedostupnom u Danskoj.

Meta i ByteDance (koji je vlasnik TikToka) tvrdili su da područje primjene članaka 15 i 17 Direktive EU-a o autorskim pravima, s novim pravilima o platformama za dijeljenje sadržaja ne obuhvaća njihove stranice društvenih medija te su nakon toga odbili sudjelovati u posredovanju i arbitraži s Organizacijom za kolektivno ostvarivanje prava danskih informativnih publikacija. Zajedno s Danskom udrugom medija podnijeli smo žalbu protiv Mete i ByteDancea Europskoj komisiji, tvrdeći da su te tvrtke prekršile propise o pristupu podacima iz Zakona o digitalnim tržištima. Postupak je u tijeku.

Poštivanje autorskih prava
Razlog za podnošenje višestrukih tužbi je poštivanje Zakona o autorskim pravima EU-a, koji služi kao ključni okvir za reguliranje odnosa između medija i tehnoloških divova. Nadahnulo nas je francusko tijelo za tržišno natjecanje (L’Autorité de la Concurrence), koje je utvrdilo da je Googleovo ponašanje u vezi s njegovom tražilicom i generativnim AI chatbotom Gemini (prethodno Bard) spriječilo izdavače u procjenjivanju i pregovaraju o naknadi za srodna prava te stoga predstavlja zlouporabu vladajućeg položaja.

U drugoj polovici ove godine Danska će preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a, koje ima ovlasti za utvrđivanje dnevnog reda. S obzirom na to da je jedan od prioriteta Danske u predsjedanju obuzdavanje tehnoloških divova, pozivamo Engel-Schmidta da predvodi napore na razini EU-a za poboljšanje provedbe Direktive o autorskim pravima. Jedan od načina da se to učini je uvođenjem mehanizma “arbitraže konačne ponude”, pri čemu je arbitraža obvezna, a arbitar mora odabrati jednu od posljednjih ponuda koje su stranke predstavile, kao što su to učinile Australija, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Kao predsjednica Vijeća EU-a, Danska se također mora usredotočiti na ubrzavanje napora u borbi protiv pogrešnih informacija i dezinformacija, uključujući deep fakeove, i, s tim povezano, na poboljšanje medijske pismenosti. U tu bi svrhu tvorci politika EU-a trebali tražiti mišljenje običnih građana, a ne samo stručnjaka. Ponovna izgradnja povjerenja u medijski ekosustav iziskuje zajedničko djelovanje i široku potporu.

Obuzdavanje moći tehnoloških divova nad novinskim kućama nalaže zajedništvo tvoraca politike, državnih službenika, nevladinih organizacija, akademika, organizacija za kolektivno upravljanje i mladih aktivista. Što je možda još važnije, novinari, fotografi i izdavači moraju nastupiti s jedinstvenim stajalištem, tako da tehnološke tvrtke ne mogu razdvojiti pa vladati. Ako želimo očuvati slobodan i pluralistički tisak, što je bitan stup demokracije, trebali bismo potrošiti vrijeme i energiju na borbu protiv tih golemih tvrtki, a ne jednih protiv drugih.

© Project Syndicate 2025.