Nakon mjeseci prijetnji i nagađanja, američki predsjednik Donald Trump službeno je pokrenuo svoj dugo očekivani trgovinski rat. Upravo je nametnuo carine od 25% na sav uvoz čelika i aluminija. Njegova nova carina od 10% na uvoz iz Kine dodatno će opteretiti drugo najveće svjetsko gospodarstvo, koje se već bori s usporavanjem rasta i nepovoljnom demografijom. A njegove odgođene, ali ne i ukinute, carine od 25% za Kanadu i Meksiko, zajedno s prijetnjama uvođenjem novih carina Europskoj uniji, Indiji i mnogim drugim zemljama, stavljaju veći pritisak na ključne američke saveznike.

Iako mnoge zemlje razmatraju osvetničke carine na američku robu, takve su mjere neproduktivne i malo je vjerojatno da će odvratiti Trumpa. Jedan od razloga jest činjenica da većina zemalja ostvaruje trgovinski suficit u robnoj razmjeni s SAD-om i stoga ima manje američke robe za ciljanje nego SAD. Što je još važnije, veće carine na uvoz iz SAD-a naštetile bi njihovim vlastitim građanima i tvrtkama. Stoga je njihova sposobnost da se suprotstave Trumpovim carinama ozbiljno ograničena.

Produktivniji pristup bio bi usredotočiti se na minimiziranje ekonomskih posljedica. Da bismo to učinili, važno je prepoznati da bi i trgovinski i financijski kanal mogli uzrokovati da Trumpov trgovinski rat izazove globalnu gospodarsku krizu.

Unijin financijski odgovor

Osim carina na metale i Kinu, Trump je prethodno obećao da će uvesti carinu od 10% na svu uvezenu robu. Nedavno je predložio ciljanje samo zemalja prema kojima SAD ostvaruje trgovinski deficit, kao i “Uredbu o poštenim i recipročnim carinama” koja bi prilagodila carinske stope preprekama američkih trgovinskih partnera. Iako to može zvučati kao odmjereniji pristup, SAD trenutačno ostvaruje bilateralni deficit u robnoj razmjeni s većinom zemalja – uključujući 12 od svojih 15 najvećih trgovinskih partnera.

Iako će Trumpove carine nanijeti ekonomsku bol američkim kućanstvima i tvrtkama, malo je vjerojatno da će ga to obeshrabriti, dijelom zato što carine smatra načinom da nadoknadi, barem djelomično, gubitke prihoda od planiranih poreznih olakšica. Čini se da ga ne zabrinjava činjenica da će njegove carine u konačnici plaćati američki potrošači, osobito kućanstva sa srednjim i niskim primanjima.

Iako Trumpove carine vjerojatno neće smanjiti američki trgovinski deficit, imat će dalekosežne posljedice na kamatne stope diljem svijeta. Ako Federalne rezerve ne poduzmu nikakve mjere, carine će podići cijene i uvezene robe i domaće konkurentne robe ili robe koja se oslanja na uvezene ulazne elemente u proizvodnji.

No, malo je vjerojatno da će Fed sjediti skrštenih ruku, pogotovo s obzirom na to da je inflacija u SAD-u već iznad ciljanih 2%. Umjesto toga, vjerojatno će odgoditi planirano smanjenje kamatnih stopa ili čak povećati stope kako bi poništio utjecaj Trumpovih carina na inflaciju. Financijska tržišta već predviđaju takvu reakciju: dolar aprecira sa svakom novom carinskom prijetnjom. Više kamatne stope u SAD-u vjerojatno će potaknuti smanjenje likvidnosti na globalnoj razini, dovodeći korporacije i države s visokim dugovima denominiranim u dolarima u rizik nepodmirenja obveza. Ako druge središnje banke slijede Fedov primjer po pitanju kamatnih stopa, kao što to često čine, čak bi se i tvrtke i kućanstva bez značajnih dugova u dolarima mogli suočiti s financijskim poteškoćama.

Države mogu poduzeti nekoliko koraka kako bi ublažile Trumpov trgovinski šok. Prvo, moraju osmisliti učinkovite strategije odmazde. Instrument EU-a za borbu protiv prisile koristan je model za primjenu pritiska na gospodarstvo bez izravne štete domaćoj industriji. Primjerice, ove bi mjere mogle omogućiti Europskoj uniji da obustavi zaštitu intelektualnog vlasništva za američki softver i usluge streaminga ili ograniči poslovanje američkih banaka i pružatelja financijskih usluga na tržištima EU-a. Zemlje u razvoju mogle bi takve mjere smatrati posebno privlačnima, jer SAD obično ostvaruje velike trgovinske suficite u intelektualnom vlasništvu i financijskim uslugama.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Važno kolektivno djelovanje

Kineska ograničenja izvoza minerala još su jedan primjer toga. Budući da Kina učinkovito kontrolira globalnu opskrbu nekoliko ključnih sirovina, ove bi mjere mogle naštetiti dobiti američkih korporacija, a istovremeno povećati dobit domaćih tvrtki. Kina se suzdržala od toga u posljednjem desetljeću nakon što je izgubila spor pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji o ograničavanju izvoza rijetkih zemnih metala. Budući da američke carine također krše obveze prema Svjetskog trgovinskoj organizaciji, Kina bi se ovaj put mogla osjećati manje sputano. Brojne druge zemlje imaju tržišnu snagu u nekim ključnim proizvodima koje izvoze i mogle bi razmisliti o sličnom pristupu.

Države također moraju uzeti u obzir neizravan, ali znatan utjecaj fluktuacija kamatnih stopa i tečaja od Trumpovih carina. Za tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju to znači zadržavanje kratkoročnog inozemnog duga na održivim razinama. Na globalnoj se razini tvrtke moraju pripremiti na mogućnost da će kamatne stope ostati povišene duže nego što se očekivalo.

Osim pojedinačnih reakcija, zemlje moraju nastaviti s kolektivnim djelovanjem. Jačanje regionalne ekonomske integracije uklanjanjem trgovinskih i investicijskih prepreka unutar postojećih trgovinskih blokova bilo bi mnogo produktivnije od povećanja carina na američku robu. Ubrzavanje pregovora o novim sporazumima o trgovini i ulaganjima, uključujući međuregionalna partnerstva poput onog novonastalog između EU-a i južnoameričkog trgovinskog bloka MERCOSUR, također bi moglo poslužiti kao učinkovita protumjera.

Trgovinski rat Trumpove administracije je poput uragana 5. kategorije: iako je inherentno destruktivan, njegov se utjecaj može ublažiti. Izbjegavanjem panike i poticanjem strateških partnerstava, svjetsko gospodarstvo moglo bi bolje prebroditi oluju.