Prije godinu dana najveći zagovornik kriptovaluta među američkim predsjednicima u povijesti SAD-a upravo se vratio na vlast nakon povlađivanja neupućenim malim kripto investitorima i primanja goleme financijske potpore od polukorumpiranih insajdera iz kripto industrije.

Drugi mandat Donalda Trumpa najavljivan je kao novo doba za kriptovalute, što je navelo razne samozagovornike da predviđaju kako će bitcoin postati “digitalno zlato” i dosegnuti vrijednost od najmanje 200 tisuća dolara do kraja 2025.

Nije ni prava imovina

Kao što je obećao, Trump je doista ukinuo većinu propisa vezanih uz kripto tržište. Također je potpisao Zakon o usmjeravanju i uspostavljanju nacionalnih inovacija za američke stablecoine (Genius); zauzimao se za Zakon o jasnoći tržišta digitalne imovine (CLARITY); osobno profitirao od sumnjivih financijskih aktivnosti u svijetu kriptovaluta u zemlji i inozemstvu; promovirao vlastiti beskorisni meme coin; pomilovao kripto prevarante koji su navodno pomagali terorističkim organizacijama i organizirao privatne večere za insajdere iz kripto industrije u Bijeloj kući. Štoviše, kriptovalute trebale su imati koristi od raznih makroekonomskih i geopolitičkih rizika, poput povećanja duga i deficita SAD-a i drugih razvijenih gospodarstava; devalvacije dolara i drugih fiat valuta; novih trgovinskih ratova i sve većih napetosti između SAD-a i Irana, Kine i mnogih drugih. Doista, lakše je shvatiti zašto je vrijednost zlata porasla za više od 60 posto u 2025. godini ako sagledamo povećane rizike u okruženju.

No, vrijednost “digitalnog zlata” pala je za šest posto u 2025. u trenutku pisanja ovog teksta, Bitcoin je pao 35 posto u odnosu na vrhunac u listopadu, što je ispod razine kada je Trump izabran, a $TRUMP i $MELANIA meme coini pali su 95 posto. Svaki put kad je zlato skočilo kao reakcija na trgovinska ili geopolitička previranja tijekom protekle godine bitcoin je naglo padao. Umjesto da bude zaštita od rizika, ispalo je da je on način za povećanje rizika jer je jako povezan s drugom rizičnom imovinom poput špekulativnih dionica. Nazivati bitcoin ili bilo koju drugu kriptoimovinu “valutom” oduvijek je bilo pogrešno. Nije ni obračunska jedinica, ni skalabilno sredstvo plaćanja, ni stabilno sredstvo pohrane vrijednosti. Čak i u Salvadoru gdje je bitcoin zakonsko sredstvo plaćanja, na njega otpada manje od pet posto transakcija za robu i usluge. Kriptovaluta čak nije ni prava imovina jer nema tok prihoda, funkciju, niti je u primjeni u industriji i u stvarnosti (za razliku od zlata i srebra).

Sedamnaest godina nakon lansiranja bitcoina jedina prava “ubojita primjena” u kriptovalutama je stablecoin: digitalna verzija staromodnog fiat novca, koji su financijska i bankarska industrija digitalizirale već prije više desetljeća. Da, ostaje pitanje trebaju li digitalni novac i financijske usluge funkcionirati na blockchainu (tehnologiji distribuirane knjige) ili tradicionalnoj platformi s dvostrukim knjigovodstvom. Ali 95 posto “blockchain” novca i digitalnih usluga blockchain su samo u nazivu.

On je privatan, a ne javni, centraliziran, a ne decentraliziran, s dopuštenjem umjesto bez dopuštenja i potvrđuje ga mala skupina pouzdanih autentifikatora (kao u tradicionalnim digitalnim financijama i bankarstvu), umjesto decentraliziranih agenata u jurisdikcijama bez vladavine prava. Prave decentralizirane financije nikada neće doseći masovnu primjenu. Nijedna ozbiljna vlada – čak ni Trumpova administracija – nikada neće dopustiti potpunu anonimnost novčanih i financijskih transakcija jer bi to bio blagoslov za kriminalce, teroriste, odmetnute države, nedržavne aktere, trgovce ljudima, razne prevarante i utajivače poreza.

Recept za pad

Štoviše, budući da digitalni novčanici i regulirane burze podliježu standardnim pravilima protiv pranja novca i pravilima “upoznaj svog klijenta” (AML/KYC), nije ni jasno jesu li transakcijski troškovi putem dopuštenih i privatnih “blockchainova” niži – osobito sada kada su se tradicionalne financijske knjige poboljšale alatima za poravnanje u stvarnom vremenu i bržim alatima za kliring. Budućnost novca i plaćanja obilježit će postupna evolucija, a ne revolucija koju su kripto prevaranti obećavali. Najnoviji pad cijena bitcoina i drugih kriptovaluta dodatno naglašava izrazito volatilnu prirodu ove pseudoimovine.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Što se tiče Zakona Genius, koji je postavio temelje za još jedan destruktivni eksperiment slobodnog bankarstva, poput onog koji je završio suzama u 19. stoljeću, mogao bi se pamtiti kao Zakon nepromišljenih idiota. Prema tom zakonu, stablecoini nisu regulirani kao banke s ograničenim poslovanjem (u kojima su depoziti i uplate odvojeni od rizičnijeg kreditiranja i ulaganja), a nemaju ni pristup pogodnostima zajmodavca u krajnjoj nuždi ili osiguranju depozita koje pružaju središnje banke. Dakle, dovoljno bi bilo da nekoliko loših pojedinaca u pseudo-libertarijanskim američkim državama pogrešno uloži svoje udjele ili položi depozite u slabe institucije poput banke Silicon Valley da se izazove panika i pokrene “juriš na banke” u kojem klijenti masovno povlače novac.

Kao i u 19. stoljeću, trenutačni američki pristup, zahvaljujući Trumpovoj potkupljivosti i neznanju te korumpiranom utjecaju kripto lobija, recept je za financijsku i ekonomsku nestabilnost. Nedavni spor između pravih banaka i kripto industrije oko Zakona Clarity još je jedan primjer da Trump ne razumije monetarne i financijske osnove. Problem nije u tome da banke žele zadržati gotovo monopol nad monetarnim transakcijama. U bankarskom sustavu frakcijskih pričuva, banke sudjeluju i u platnom prometu i u kreiranju kreditnih ponuda kroz transformaciju dospijeća kratkoročnih depozita u dugoročne zajmove i kredite. To znači da pružaju vrlo vrijedno polujavno dobro.

Očito, kratkoročni depoziti ne donose kamatu jer su gotovo jednaki valuti. Ipak, kripto industrija nastoji omogućiti plaćanje kamata na stablecoine, izravno ili neizravno putem burzi, što bi potkopalo temelje bankarskog sustava koje svi uzimamo zdravo za gotovo. Dakle, moramo ili radikalno promijeniti naš financijski sustav kako bismo odvojili platni promet od kreditiranja (putem banaka s ograničenim poslovanjem za plaćanja i financijskih institucija za kredite za nova kreditna sredstva), ili zabraniti stablecoinima isplatu kamata i zaobilaženje banaka (dezintermedijaciju).

Ovo je pitanje političke i financijske stabilnosti, jedno od najozbiljnijih ili najosjetljivijih. Jamie Dimon, predsjednik i izvršni direktor J.P. Morgan Chasea, s pravom upozorava na promjene koje kripto industrija želi, a Brian Armstrong iz Coinbasea strašno griješi kad takve probleme ravnodušno odbacuje. Ako Trump ima savjetnike koji nisu korumpirani kripto novcem, nadamo se da će ga moći naučiti kako bankarski sustav funkcionira prije nego što dopusti da njegovi osobni interesi unište njegove temelje. Ministre financija Scotte Bessente, čujete li ovo?

© Project Syndicate, 2026.