Unatoč svoj neizvjesnosti koju je izazvala administracija predsjednika Donalda Trumpa, čini se da američka tržišta dionica šalju poruku normalizacije. Glavni indeksi vratili su se na mjesto gdje su bili početkom godine i nastavili rasti. Što se događa? Jesu li ovi novi vrhunci vjerodostojni?

Mislim da ne. Za početak, unatoč nedavnim zaokretima u Trumpovoj politici, neizvjesnost je i dalje visoka, što potiče strahove da će povjerenje poduzeća i kućanstava patiti i s vremenom usporiti rast. Štoviše, Trump je daleko od toga da završi svoje pokušaje trgovinskih pregovora i nije nimalo bliže svom deklariranom cilju uravnoteženja platne bilance SAD-a.

Tako bi veliki pothvat zahtijevao od velikih svjetskih sila da prilagode vlastite obrasce štednje i ulaganja i odnose prema SAD-u. Da se to dogodi, bila bi potrebna izuzetno bolna vježba, pod pretpostavkom da je to uopće moguće.

Konačno, program Trumpove administracije treba razmotriti u dubljem kontekstu onoga što francuski ekonomist i povjesničar Arnaud Orain naziva “ograničenim kapitalizmom“. Orain razlikuje “između otvorenog svijeta koji obećava svestrano i neograničeno obogaćivanje (za države, privatne tvrtke ili pojedince) i ideologije koja tvrdi suprotno – da je svijet ograničen, da je količina prirodnih resursa i globalnog izvoza ograničena, što podrazumijeva da je sveukupno obogaćivanje ograničeno, pa čak i nemoguće.”

Veliki se zatvaraju

Kada se čini da vanjski svijet predstavlja manje mogućnosti nego rizika, postaje nužno braniti vlastiti teritorij. Ali ako ekonomski sustav postane manje optimiziran i učinkovit kao posljedica toga, neka tako bude.

U svakom slučaju, suočeni s kontinuiranom neizvjesnošću i prijetnjom trajnih inflatornih pritisaka, sve će oči biti uperene u središnje banke. Američke Federalne rezerve zauzele su stav “čekaj, pa vidi” dok prate učinke Trumpovog trgovinskog rata, a Europska središnja banka već upućuje na to da će nova neizvjesnost usporiti gospodarski rast.

Dok se velike zemlje zatvaraju u sebe, globalno gospodarstvo preoblikuje se pred našim očima. Razumno je očekivati da će cijene, a time i kamatne stope, porasti zbog manje učinkovitog upravljanja i manje raznolike ponude.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Iako će se pozornost neizbježno preusmjeriti s potražnje na ponudu, cilj monetarne politike ostat će isti: usidriti inflacijska očekivanja na “dovoljno niskoj razini” i usvojiti politiku za vraćanje inflacije na ciljanu stopu u srednjoročnom razdoblju. Izazov je, dakle, dvojak: osim održavanja niskih inflacijskih očekivanja, središnje banke morat će steći analitičku agilnost i nove alate kako bi i dalje vladale situacijom koja se stalno mijenja. U takvom neizvjesnom okruženju smjernice buduće monetarne politike ne mogu biti pretjerano precizne. Umjesto toga, pristup koji se temelji na više scenarija (odstupanje od trenutačne prakse) u konačnici će pružiti relevantnije informacije svim gospodarskim subjektima.

Drugi važan čimbenik su trgovinski tokovi koji se brzo mijenjaju. Jedan jasan razvoj događaja, sudeći po obrascima glasovanja u Ujedinjenim narodima, je smanjenje geopolitičke udaljenosti trgovine. Dok SAD smanjuje svoju trgovinu s Kinom, Narodna Republika nastavlja se više okretati tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju, postajući glavni trgovinski partner za mnoge od njih. Jesu li američka tržišta u potpunosti uzela u obzir što to znači?

Ograničeno vrijeme

Financijska globalizacija još je jedno veliko pitanje. Veza između geopolitičkih napetosti i financijske stabilnosti je jasna. Ovdje možete gledati dva međuovisna kanala. Prvi je financijski, što se odražava u ograničenjima kapitala, povećanoj averziji prema riziku i drugim varijablama koje utječu na likvidnost.

Drugi je kanal gospodarski i odnosi se na to u kojoj će mjeri nove protekcionističke mjere poremetiti lance vrijednosti. Trenutačni trendovi (u oba kanala) upućuju na to da bi se geografska diversifikacija raspodjele imovine mogla smanjiti u srednjoročnom razdoblju, a ravnoteža rizika i povrata koja proizlazi iz toga vjerojatno će se smiriti na nižim razinama.

Naposljetku, u nestabilnijem geopolitičkom okruženju moraju se uzeti u obzir rizici koji su manje endogeni za gospodarsku i financijsku sferu, kao što su prijetnje kibernetičkoj sigurnosti i složen prijelaz na obnovljive izvore energije.

U takvom globalnom gospodarstvu, gdje logika obilja kroz globalizaciju ustupa mjesto ograničenom kapitalizmu, možda ima manje tolerancije za značajne neravnoteže tekućeg računa platne bilance. Što više vlade percipiraju geopolitičke i ekonomske rizike, to više mogu ograničiti trgovinske i financijske tokove prema regijama svijeta koje se smatraju manje prijateljskim. Ako takva izoliranost postane previše restriktivna, odreći ćemo se dobro poznatih prednosti diversifikacije.

S obzirom na širu, srednjoročnu sliku, financijska tržišta mogu ostati neoštećena samo određeno vrijeme. Posebno za američka tržišta dionica, visoki i rastući indeksi nisu održivi.

© Project Syndicate 2025.