Globalna utrka za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova što je prije moguće također je utrka za ostvarivanjem nove vrste obilja: javnog zdravlja, dinamične prirode, dobrih radnih mjesta, veće jednakosti i više mogućnosti. Da bismo izgradili taj svijet obilja, moramo istodobno ubrzati našu borbu protiv uzroka klimatskih promjena i izgraditi otpornost na njene učinke. I moramo to učiniti odmah.

Kao tri od devet globalnih ambasadora kampanja Ujedinjenih naroda čiji je moto Utrka do nule i Utrka do otpornosti, radimo na mobilizaciji gradova, regija, poduzeća, ulagača i javnosti koja stoji iza velikih napora od sada do 2030.

Cilj je prepoloviti emisije stakleničkih plinova, regenerirati prirodu i pobrinuti se da četiri milijarde ljudi koji su najugroženiji na globalnoj razini mogu izdržati učinke klimatskih promjena i napredovati unatoč njima.

Razorni učinci pandemije bolesti COVID-19 u zdravstvu i gospodarstvu ističu našu odgovornost i stvaraju jedinstvenu priliku da zamislimo prosperitetniju budućnost i za ljude i za planet.

Priroda nas održava. A mi nju?

Obilje u svijetu s nultim emisijama znači da više ne iskorištavamo i ne tratimo ograničene resurse, već vrednujemo prirodu koja nas održava i štiti. Radi se o životu s obiljem čistog zraka i vode, bioraznolikosti, radnih mjesta, zdrave hrane, jednakosti i pravde.

U tu svrhu Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. nastoji se ograničiti globalno zatopljenje na znatno manje od 2°C u odnosu na predindustrijske razine te zadržati ga na 1,5°C. Znanost jasno pokazuje da svaki djelić stupnja zagrijavanja rezultira s još mnogo smrtnih slučajeva i ekonomske štete širom svijeta.

Privatni sektor, lokalne uprave, zajednice i pojedinci imaju snažne poticaje za djelovanje u skladu s pariškim ciljevima, čak i ako to znači izlazak pred svoje nacionalne vlade.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Tim će se naporima riješiti čimbenici koji doprinose velikim zdravstvenim problemima i slučajevima prerane smrti, uključujući onečišćenje zraka fosilnim gorivima, ekstremne vrućine i nezdravu prehranu, uz promicanje gospodarskog rasta i otvaranje milijuna radnih mjesta.

Na primjer, preispitivanjem prehrambenog sustava – od načina proizvodnje, stavljanja na tržište i prodaje hrane do načina na koji se ona odlaže – možemo smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora koji trenutačno čini trećinu ukupnog svjetskog iznosa uz stvaranje izvora zapošljavanja, zdravlja i ponora ugljika.

Jedan od pristupa, koji UN-ov Summit o prehrambenim sustavima potiče, jest Savez država za proizvodnju hrane i korištenje zemljišta s nultom stopom emisija, dobrovoljna koalicija zemalja koje se obvezuju na nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane i korištenja zemljišta do 2050.

Savez to nastoji postići na način kojim se povećava produktivnost za male poljoprivrednike i omogućuje im se proizvodnja hranjivijih i održivijih proizvoda.
U tijeku je rad na smanjenju emisija. Iako treba ubrzati, rješenja su uglavnom poznata. Manje je shvaćen poziv Pariškog sporazuma da se iznesu nacionalni planovi za jačanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama, jačanje otpornosti i smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene. Međutim, dva cilja – ublažavanje klimatskih promjena i priprema za njihove učinke – međuovisna su.

Uostalom, uvođenje solarne energije i vjetroelektrana, električnih prometnih mreža i druge čiste infrastrukture ključan je dio prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija.

Otpornost se gradi lokalno

Ali moramo izgraditi tu infrastrukturu kako bismo izdržali ekstremne vrućine i hladnoću, poplave, suše i požare. Također je moramo razviti u zemljama u kojima je klima najugroženija kako bismo napajali otporniju i profitabilniju egzistenciju, kao što su održivi prehrambeni sustavi.

Izgradnja otpornosti započinje lokalnim rješenjima prilagođenim zajednici, od sustava ranog upozoravanja za ekstremne vremenske uvjete do obnove prirodnog kapitala kao što su šume, mangrovi i oceanski ekosustavi. Međutim, pouke iz tih projekata vođenih na lokalnoj razini moraju se dijeliti diljem svijeta.

Financije će biti ključne u ovoj utrci za obilje i – kao što preporučuje glavni tajnik UN-a António Guterres – treba ih ravnomjerno podijeliti između ublažavanja i prilagodbe. To će omogućiti korist, baš kao što to čini financiranje čiste energije.

Prema Globalnoj komisiji za prilagodbu, ulaganje 1,8 bilijuna dolara ovog desetljeća u projekte kao što su sustavi ranog upozoravanja, zaštita mangrova i upravljanje vodama moglo bi generirati 7,1 bilijun dolara neto koristi.

Pandemija bolesti COVID-19 otkrila je opasnosti od nepripremljenosti i ranjivosti u našim trenutačnim gospodarskim i zdravstvenim sustavima.

Pokazalo se kako je javno, gospodarsko i planetarno zdravlje neraskidivo povezano i da sada moramo obnoviti sve troje zajedno. Svi možemo biti pobjednici u utrci do održivog obilja. Startni pištolj se oglasio.

© Project Syndicate 2021.

Koautori teksta su Saleemul Huq, direktor Međunarodnog centra za klimatske promjene i razvoj, i Agnes Kalibata, posebna izaslanica glavnog tajnika UN-a za Summit o prehrambenim sustavima u rujnu 2021.