Slijedi li veće preslagivanje? Interesa ne manjka niti za velike trgovce, ali s njima je teže doći do ‘deala’

Autor: Jadranka Dozan , 31. prosinac 2021. u 07:00
Foto: Marin Tironi/PIXSELL

Konkurencija se evidentno dodatno zaoštrava i logično je da se neki od trgovačkih lanaca s financijski moćnijim, stranim vlasnicima vide u ulozi potencijalnih konsolidatora tržišta.

Iz godine u godinu na listama najvećih kompanija u Hrvatskoj prema godišnjim prihodima nekoliko mjesta u top 10 drže vodeći trgovački lanci.

Samo prva petorka domaćeg maloprodajnog tržišta prihodima danas osjetno premašuje 30 milijardi kuna.

Iako se čini da su karte u velikoj mjeri podjeljene, u analizama stanja i očekivanih trendova FCMG (Fast-Moving Consumer Goods) sektora uglavnom se ne propušta istaknuti i kako je na maloprodajnom tržištu izgledna daljnja konsolidacija.

Na tom tragu svako toliko se pojave i spekulacije o tome da je neki od većih lanaca meta preuzimanja, pa i da su takvi apetiti već predmet razgovora i pregovora.

No, kad je riječ o stvarno zaključenim transkacijama, posljednjih godina mete su uglavnom bile iz reda manjih. Posljednja velika bila je prije tri i pol godine, kad je Josip Milavić prodao Studenac fondu Enterprise Investors.

I ove godine realizirano je nekoliko preuzimanja koja su poboljšala ciljanu pokrivenost preuzimateljima (uglavnom na Jadranu), ali koja im nisu značajnije podebljala tržišne udjele.

Primjerice, Konzum je nakon višegodišnjeg razdoblja racionalizacije goleme prodajne mreže raznih formata trgovina ove godine preuzeo istarski lanac Miracolo sa 13 trgovina.

Istodobno, Studenac je ovogodišnjim preuzimanjem biogradske tvrtke Bure Trgovina s 30-ak prodajnih mjesta samo potvrdio epitet najbrže širećeg trgovačkog lanca na domaćem tržištu, koji uz akvizicije (prije je već preuzeo porečke Istarske supermarkete i zadarske Sonik markete) širi mrežu na područje kontinentalne Hrvatske, uključujući i Zagreb.

Manje pogođeni pandemijom
Hoće li se iduće godine na tržištu napokon dogoditi i neka veća operacija preuzimanja? Naznake da je to moguće nagovijestile su neslužbene informacije koje je ovih dana prenio Tportal, a prema kojima je Tommy, najveći trgovački lanac u Dalmaciji s prihodima većim od tri milijarde kuna (lani 3,15 mlrd.) te oko 4700 zaposlenih, u razgovorima/pregovorima o prodaji.

Za tu splitsku kompaniju u vlasništvu Tomislava Mamića zainteresiran je, tvrdi se, britanski fond CVC Capital Partners s portfeljem vrijednim više od 75 milijardi dolara, dio kojega je od prije nekoliko godina i jedan od većih trgovačkih lanaca u Poljskoj.

Prije nekoliko mjeseci, pak, u medijima su se pojavile spekulacije o sličnim apetitima Studenca prema kutinskoj Lonia Trgovini, čija se mreža od oko 300 prodajnih mjesta raznih formata prostire u sedam županija na sjeverozapadu Hrvatske.

U industriji maloprodaje Lonia drži 19. mjesto, ali među maloprodavačima hrane je na 10. mjestu, s tim da je prošle godine i sama bila u ulozi lovca – preuzela je đurđevačku Sloga podravsku trgovinu.

U svakom slučaju, kod nekoliko je većih trgovačkih lanaca u domaćem vlasništvu lako moguće da se od donedavnog lovca prometnu u lovinu, odnosno od kupca u metu.

Među lokalnim lancima za kojeg je već ranije bilo priča o mogućim vlasničkim promjenama proteklih je godina bio, primjerice, i trgovački segment grupe Čakovečki mlinovi. U ulozi interesenta i toj je priči figurirao vlasnik Studenca, poljski fond Enterprise Investors.

Uz neupitan akvizicijski potencijal taj fond, tvrdi se, ima ambiciju na hrvatskom maloprodajnom tržištu dosegnuti godišnji prihod od pet milijardi kuna, što znači da u odnosu na lanjski prihod Studenca od 1,85 milijardi kuna u idućih nekoliko godina ima velike akvizicijske apetite.

Koliko god je tržište maloprodaje hrane i druge robe široke potrošnje pandemijom pogođeno znatno manje od niza drugih branša, činjenica je da je to biznis u kojemu se tržišna utakmica odvija na niskim profitnim maržama.

I neka druga trendna obilježja FCMG sektora mnogim lokalnim igračima, posebice onima koji su se razvijali kao obiteljski biznis (ili su još uvijek tzv. prva generacija), predstavljaju izazove koji nameću sagledavanje perspektiva samostalnog puta i opcije prodaje biznisa.

Radije grade nove centre
Prema podacima o fiskaliziranim računima, u trgovini na malo u tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom i pićem, odnosno u super i hiper marketima, u prvih 11 mjeseci ove godine vrijednost izdanih računa premašila je 48 milijardi kuna, što je 8,9 milijardi ili 22,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Time je ujedno za više od devet milijardi kuna premašen rezultat usporedivog razdoblja predpandemijske 2019.

Iako se tržište u cjelini solidno nosilo s pandemijom, konkurencija se evidentno dodatno zaoštrava i logično je da se neki od trgovačkih lanaca s financijski moćnijim (stranim) vlasnicima vide u ulozi potencijalnih konsolidatora tržišta.

Veće transakcije u pravilu se teže dogovaraju, ali mnogi procjenjuju da su neke od kompanija u domaćem vlasništvu trenutačno blizu raskršća, odnosno da su dosegnule svoj limit potencijala širenja, a financijski potencijal za ulaganja mahom je na strani inozemnih igrača.

Iako su se posljednjih godina u kontekstu preuzimačkih ambicija spominjali i neki od najvećih na tržištu već prisutnih stranih lanaca (poput Spara), takvi su se dosad ipak pokazali sklonijima širiti prodajnu mrežu izgradnjom novih centara. U svakom slučaju u ulozi konsolidatora češće se spominju međunarodni private equity fondovi.

Koliko god su i veliki dealovi u perspektivi izgledni, valja ipak primijetiti i da se u recentne FMCG trendove itekako uklapaju i manji lanci s dućanima malog formata. Stoga se i nadalje mogu očekivati sporadična preuzimanja lokalno pozicioniranih trgovaca.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Sve više kupujem direktno od lokalnih proizvođača. Znam, neće veliki propast zbog mene. Bilo bi kijepo kad bi nas vise kupovalo na placu ili OPGovina.

New Report

Close