Mlada znanstvenica dr. Jasenka Piljac-Žegarac iz Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu analizira vina različitih proizvođača u laboratoriju za analize fenolnog sastava i antioksidacijske aktivnosti prehrambenih proizvoda na bazi voća. Iako je projekt osnutka laboratorija koji je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa tek u početnoj fazi, interes za ovim komercijalnim uslugama Instituta postoji i kod gospodarskih subjekata i građana. Javljaju se vinari te proizvođači maslinova ulja koji žele potvrditi kvalitetu svojih proizvoda. “Za sada nudimo tri analize – koncentracije ukupnih fenola, antioksidacijske aktivnosti (u reakciji sa slobodnim radikalima) te ukupnih antocijana (pigmentiranih fenola).

Fenolima do zdravlja
Fenoli su inače kemijski spojevi koji imaju sposobnost sprječavanja oksidacijskih procesa u organizmu i neutralizacije slobodnih radikala koji su uzrok mnogih patoloških oboljenja, primjerice, bolesti srca i krvnih žila, moždanih udara i tumora, te potiču procese starenja i propadanja stanica. Zbog navedenih svojstava fenoli se ubrajaju u antioksidanse i mnogi ne znaju da su neki biljni fenoli snažniji prirodni antioksidansi čak i od vitamina C i E”, objašnjava dr. Piljac-Žegarac i napominje kako proizvođači na temelju analiza mogu saznati kako napraviti vino sa što većom znanstveno-prevencijskom i terapeutskom vrijednosti. Također, dobivaju i potvrde o količini korisnih spojeva – fenola koje sadrže njihova vina.Dr. Jasenka Piljac-Žegarac na tom je području radila dok je studirala u SAD-u pa je daljnja istraživanja odlučila nastaviti u Zagrebu. Prvi uzorci na kojima je radila bili su iz podruma Badela 1862 i hvarskog vinara Zlatana Plenkovića. Iako je rođena u Zagrebu prije trideset godina, maturirala je u Kaliforniji gdje je upisala i studij biologije na Sveučilištu Davis. Ispite je, kaže, polagala i tijekom ljetnih semestara te studij biologije završila u 21-oj godini. Od 1998. do 2002. godine surađivala je na međunarodnom projektu cilj kojeg je bio genetičkim metodama (DNA fingerprinting) utvrditi broj autohtonih sorti vinove loze prisutnih u Hrvatskoj.

Sorta zinfandel
Poslijediplomski doktorski studij završila je na Prirodnoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, polje biologija, s odličnim uspjehom. Doktorirala je u rujnu 2002. s temom: “Istraživanje srodnosti sorte Zinfandel s hrvatskim sortama vinove loze” pod mentorstvom prof. dr. Carole Meredith iz SAD-a i komentorstvom akademkinje Sibile Jelaske iz Zagreba. Znanstvenica Jasenka Piljac-Žegarac poznata je upravo po tomu što je dokazala hrvatsko podrijetlo najvažnije američke vinske sorte, Zinfandel. Projekt je završen pronalaskom izvornog hrvatskog Zinfandela (Crljenak kaštelanski), a potragu i detalje istraživanja opisala je u popularno znanstvenoj knjizi “Zinfandel: A Croatian-American Wine Story”.

Dokazane tvrdnje Miljenka Grgicha

Najpoznatiji vinar u SAD-u hrvatskog porijekla svakako je proslavljeni Miljenko Mike Grgich koji je oduvijek tvrdio kako je kalifornijski Zinfandel zapravo naš Crljenak kaštelanski. Na žalost, danas je ta sorta u Dalmaciji gotovo nestala. “Pronađeno je svega devet trsova nakon višegodišnjih potraga, a prve smo našli u vinogradu Ivice Radunića u Kaštel Novom. Zapravo, Zinfandel u Hrvatskoj danas ima brojne srodnike, a njegov je izravni potomak u križanju sa šoltanskom sortom Dobričić i Plavac mali. Vinarima bi bilo zanimljivo usporediti karakteristike, kvalitetu i ostala svojstva vina od Crljenka, odnosno Zinfandela spravljenog u Kaliforniji i Dalmaciji. Vidjelo bi se koje podneblje uzgoja, ali i lokalna tehnologija obrade grožđa utječu na konačni proizvod”, kaže mlada znanstvenica i autorica nedavno objavljenog multimedijalnog dvojezičnog CD-a “Vinsko bogatstvo Hrvatske – domovine Zinfandela”.