Samo troje znanstvenika u Hrvatskoj polazi specijalistički diplomski studij projektnog menadžmenta, odnosno kolegija u vezi sa znanstveno-istraživačkim radom, kojeg je cilj ljude naučiti menadžerskim vještinama na području znanosti. Ali, doktorske studije projektnog menadžmenta u Osijeku i Dubrovniku završilo je ili ih pohađa oko 200 ljudi iz znanosti, no to je još daleko ispod razine koju traži “gospodarstvo temeljeno na znanju”.

Od 20 do 50 godina
Prije godinu dana Vlada je usvojila dokument “Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske”, gdje su među osnovnim ciljevima navedeni preustroj znanstvenog sustava, poticanje istraživačkih partnerstava, snažno povezivanje znanosti i gospodarstva te uspostava poticajnog okvira za njihov zajednički razvoj, intenzivnije sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u okvirnim programima Europske unije i slično. Međutim, u Hrvatskoj je povezivanje spoznaja iz prirodnih znanosti s menadžerskim i ekonomskim vještinama u samom začetku. Tako je tek prošle godine pokrenut prvi dvogodišnji diplomski studij projektnog menadžmenta, u suradnji Instituta “Ruđer Bošković” i Visoke škole za poslovno upravljanje “Baltazar Adam Krčelić” iz Zaprešića. “Prva generacija studenata upisanih u školsku godinu 2005./06. brojala je 44 studenta, dok je ove školske godine studij upisalo 65 ljudi, u dobi između 20 i 50 godina”, kaže voditelj studija dr. Neven Žarković, inače zaposlen u “Ruđeru”. Ističe kako od stotinjak upisanih na studij u Zaprešiću samo troje ima zaleđe u (prirodnim) znanostima, dok su ostali ekonomski obrazovani, a studiranjem projektnog menadžmenta, odnosno smjera znanstveno-istraživački rad, nastoje doći do potrebnih znanja za rad u znanstvenim institucijama, odjelima istraživanja i razvoja (R&D) i slično. “Imamo jednog magistra biologije, doktora kemije i diplomiranog inženjera biotehnloogije, dok iz privrede dolazi daleko veći broj ljudi uključujući zaposlenike Ine, Končara te mnogih malih i srednjih poduzeća”, kaže nam Žarković.Kako potaknuti ljude s područja znanosti pravi je izazov, u što bi se bez sumnje trebala uključiti država. “Naše društvo još ne prepoznaje R&D kao polugu razvoja”, ističe voditelj studija dodajući da su koristi projektnog menadžmenta orijentiranog prema znanosti višestruke. “Jedan projekt mora generirati drugi projekt pa su vještine i znanja naučena na studiju dugoročno korisna. Polaznici također dolaze do spoznaja vezanih uz intelektualno vlasništvo, učimo ih kako prijaviti i zaštititi patent te kako ga ponuditi tržištu”, napominje dr. Žarković.

Mala znanja
Prema njegovim riječima, Hrvatska se mora ugledati na Austriju, s čijim je stručnjacima otpočela suradnja. Naime, kada je Austrija pristupila Europskoj uniji u mnogim poduzećima je došlo do velikih otpuštanja pa su Austrijanci priliku vidjeli u manjim i srednjim poduzećima. Kako napominje Žarković, mnoga tamošnja mala poduzeća su na osnovi R&D povukla znatna sredstva iz fondova Europske unije namijenjenih inovacijama, istraživanju i razvoju. Stoga bi i naši menadžeri morali biti upoznati s mogućnostima povlačenja novca iz Bruxellesa, posebice sada u vrijeme pretpristupnih pregovora, o čemu se u Hrvatskoj premalo zna. Slijedom toga Ruđer Bošković i Visoka škola iz Zaprešića nude i potrebne informacije i savjete.

Veliki iskorak

Kako kaže dr. Žarković, projektni menadžment na području znanosti snažno se razvio u Švicarskoj, Njemačkoj i Škotskoj, a i Slovenci su napravili znatan napredak preko Sveučilišta u Mariboru i Poslovne škole Bled. “U Hrvatskoj smo učinili veliki iskorak uspostavom suradnje između instituta i poslovne škole jer obično se studij projektnog menadžmenta odvija ili u jednoj ili drugoj instituciji, a ovime ćemo dobiti na kvaliteti”, zaključuje Žarković.