Časopis Poslovni savjetnik u sklopu Business Media Group i konzultantska tvrtka Proago d.o.o. proveli su on line istraživanje na temu “Radite li s računalom na zdrav način” na uzorku od 438 ispitanika u razdoblju od 12. do 19. siječnja ove godine. Rezultati su upravo poražavajući i od sredine 2005. godine kad je donešen Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika pri radu s računalom, on ne samo što nije u primjeni već ga i mnogi smatraju mrtvim slovom na papiru. Hrvatskim tvrtkama ostavljeno je doduše razdoblje za pripremu pravilnika pa iako ima vremena, poslodavcima se predlažu što brže pripreme jer će Državni inspektorat početi s provjerama radnih mjesta nakon lipnja iduće godine. Poslovni savjetnik na čelu s urednicom Sandrom Mihelčić i Proago, hrvatski partner švedske konzultantske tvrtke 3s s direktorom Sašom Karlovčanom, htjeli su saznati jesu li poslodavci uveli procjene i upoznali zaposlene sa svim zahtjevima za sigurnost i zaštitu pri radu s računalom. Na pitanje znaju li da je donešen i da je stupio na snagu Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (Nar. nov., br. 69/05), polovica ispitanih ih je odgovorila da ne znaju, a polovica da znaju. Osim toga, gotovo je zapanjujuće da poslovni ljudi uglavnom nisu upoznati sa sadržajem tog pravilnika jer ih je 55 posto reklo kako nisu upoznati, 22 posto jesu, a 23 posto ispitanika samo djelomično. Nadalje, 60 je posto ispitanika odgovorilo kako smatraju da je u hrvatskim tvrtkama loša razina zaštite radnika pri radu s računalom, 8% ih se izjasnilo da je razina zaštite pri radu s računalom dobra, dok ih je 32% reklo da ne znaju. Poslovni ljudi (51% ispitanika) provode za računalom od četiri do osam sati dnevno, a više od osam sati dnevnog rada za računalom provodi njih 33%. Manje od jednog sata tako radi samo 1% poslovnih ljudi, dok od jednog do četiri sata dnevno za računalom se nalazi tek 15% zaposlenih. Nimalo ohrabrujuća je i činjenica kako tvrtke nemaju izrađenu procjenu opasnosti narušavanja zdravlja radnika pri radu s računalom. Prema odgovorima ispitanika, njih 57% je reklo da poslodavac još nije izradio procjenu opasnosti narušavanja zdravlja radnika, 24% ih je odgovorilo pozitivno, odnosno izradili su procjenu, a 19% nije znalo odgovor na to pitanje. Isto tako poslodavci nisu niti upoznali svoje zaposlene sa svim zahtjevima za sigurnost i zaštitu zdravlja pri radu s računalom.

Prema odgovorima, 58% je kazalo da ih poslodavac nije upoznao sa svim zahtjevima za sigurnost zdravlja, 21% ih je odgovorilo pozitivno, a 21% nije znalo odgovoriti. Već sada poslovni ljudi ponekad imaju zdravstvenih problema i 60% ispitanika je reklo da imaju probleme ponekad zbog rada na računalu, 20% ih ima stalno, a nemaju problema izjasnilo se preostalih 20%. Poremećaj vida, bol u vratu i leđima najčešće su boljke ljudi na takvim radnim mjestima. Ispitanicima se dalo mogućnost više odgovora. Tako se 47% žali na poremećaj vida, 40% ih ima bol u vratu, 30% bol u ramenima, dok 19% ima bolove u ruci. Nadalje, 39% anketiranih ima bol u leđima, umor osjeća 35%, stres 23%, a 20% osjeća glavobolju. Samo jedan posto žalilo se na ostale zdravstvene probleme. Iako ima onih koji trenutačno ne osjećaju posljedice, dugoročno zdravlje radnika dolazi u pitanje upravo u radu s računalom. Ako će i poslodavac rijetko kada imati kratkotrajnu povredu na radu radnika za kompjutorom, posljedice neadekvatnog radnog mjesta ostavit će dugoročno tragove na zdrravlju ljudi što će u konačnici smanjiti i efikasnost same tvrtke. A najčešće stradaju kralježnica, oči, zglobovi i dijelovi šake.

Savjeti poslodavcima:

Poslodavac je tijekom rada dužan osigurati redovite kraće i duže odmore, način odvijanja odmora te korektivne vježbe. Kako bi se zaštitili oči i vid, provodite konstantno testiranje. Radno mjesto mora ispunjavati standarde određene Pravilnikom što se tiče opreme (ekran, tipkovnica, radni stol, radni stolac) i radne okoline (prostorni zahtjevi, rasvjeta, refleksija i odbljesak, buka, toplina, zračenje). Poslodavci koji zapošljavaju do 50 ljudi mogu sami izraditi procjenu opasnosti vezano uz rad s računalom, a na one koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih, odnose se odredbe Pravilnika o izradi procjene opasnosti. Stolac treba biti ergonomski da se može sjediti cijeli u njemu i da su ruke uz tijelo. Prostor gdje se radi i ekran računala moraju biti u paraleli sa svjetlom koje treba biti oko 260 luxa, ne smije biti bliještanja ili odsjaja. Na svakih 50 minuta gledanja u monitor ispitanici su predložili 10 minuta pauze, zatim adekvatnu rasvjetu u uredu i profesionalne daktilo stolce. Jednom godišnje predlažu pregled vida na teret poslodavca i popuste za fitness i/ili wellness zbog nedostatka aktivnosti. Predlažu kvalitetnija računala, podloške za miševe i klupice za noge te objašnjenje tjelovježbi koje na radnom mjestu mogu zaposleni sami raditi. Obavezatan je i filter koji se stavljaju na monitor.