“U posljednjih 15 godina iskusili smo liberalno brutalni kapitalizam kojem je profit jedini cilj ekonomskog djelovanja. Njemu je suprostavljena filozofija moralnog kapitalizma u kojem su važna tri djelovanja: ekonomsko, društvena odgovornost i prihvatljiv odnos prema okolišu. O tim djelovanjima morala bi ovisiti svaka dnevna odluka menadžera”, rekao je Vladimir Ferdelji, predsjednik HUM-CROMA na okruglom stolu na temu “Hrvatske razvojno-gospodarske perspektive i koncepcija moralnog kapitalizma” u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na skupu kojem je prisustvovao i predsjednik Republike Stjepan Mesić, predstavljeno je hrvatsko izdanje knjige “Moralni kapitalizam – mirenje privatnog interesa s javnim dobrom”, autora Stephena Younga.U našem društvu morali bi svi – od političara, gospodarstvenika, crkve, sindikata i civilnih udruga postići konsenzus, kaže Ferdelji, i tražiti izlaz iz kapitalizma koji je nemoralan. Ferdelji tumači kako je povijest socijalizma i brutalnog kapitalizma dala dovoljno iskustva pa se sada zna da ni jedno ni drugo nije bilo suviše dobro. Izlaz koji nam se nudi nije produkt nekolicine civilnih udruga. Iza njega stoji ogromna snaga moćnih svjetskih biznismena, grupa koja je sastavila određena načela za moralno donošenje odluka u kapitalizmu. Ta načela postala su poznata kao Načela poslovanja Okruglog stola iz Cauxa, malog planinskog sela u Švicarskoj, gdje su se 1994. godine sastali menadžeri iz Japana, Europe i SAD-a te ih predložili i sastavili.

Odgovornost političara
Pisac knjige “Moralni kapitalizam” Stephen Young, inače bivši dekan Pravnog fakulteta Hamline i prodekan Pravnog fakulteta Harvard, danas je globalni izvršni direktor Okruglog stola iz Cauxa i sudjeluje na njenom predstavljanju širom svijeta.Knjiga je namijenjena poslovnim ljudima korporacijskog svijeta te političarima koji bi morali preuzeti odgovornost za ljudsko dostojanstvo, smisleni održivi razvoj zajednice i očuvanje kulturne samobitnosti. U knjizi se brani tvrdnja da je moralni kapitalizam moguć. Tako se od prvog do petog poglavlja opravdava vjera u moralni kapitalizam. Potom se u idućim poglavljima predstvalja vodič onima koji u svojim poslovnim i profesionalnim poduhvatima žele ostvariti načela moralnog kapitalizma. I na kraju, objašnjava se kako u današnje vrijeme možemo usavršiti sposobnost upravljanja, potrebnu za izgradnju upravo takvog kapitalizma. Autor kaže kako se trudio povezati ne samo misli menadžera koji su sastavili načela poslovanja u Cauxu, već i shvaćanja velikih umova iz različitih kultura i povijesnih razdoblja. Načela Okruglog stola zapravo su koncentrat moralističkih, etičkih, filozofskih i pravnih mudrosti raznih tradicija. Autori načela istraživali su kako ona odražavaju učenja kineske filozofije morala, islama, hinduizma, judaizma, afričkog spiritualizma, socijalnu politiku rimokatoličke crkve, protestantska shvaćanja, japanski shinto, mahayana i therevada budizam, kao i etičke tradicije domorodačkih srednjoameričkih naroda. Istodobno, načela iz Cauxa crpe svoju mudrost iz uspješnih poslovnih dostignuća. Sastavli su ih iskusni industrijski lideri, spajajući društvene vrline i vlastiti interes u jedinstveno poslovanje. Ona se mogu koristiti kao vodič za korporacijsko upravljanje i novu svjetsko- povijesnu paradigmu moralnog kapitalizma koji može smanjiti globalno siromaštvo i omogućiti stvaranje boljeg i pravednijeg svijeta za sve narode. Young tvrdi da se moderni kapitalizam otuđio od ideja Adama Smitha i pretvorio u surovi kapitalizam – arogantan i nemoralan.

Individualizirati krivnju
“U nas je na djelu brutalni neoliberalni i neobuzdani kapitalizam. Ali ima izlaza i preporučam da knjigu “Moralni kapitalizam” pročitaju novinari i njihovi urednici, zatim predsjednici stranaka, sindikati, poslovni ljudi i njihove udruge, biskupska konferencija te zastupnici u Saboru. Krivnju u nas definitivno treba individualizirati i samo u tom kontestu možemo stvarati europske standarde i ne treba se plašiti europeizacije. Moramo se za pravila moralnog kapitalizma izboriti”, poručio je među ostalim, predsjednik Mesić.