Projekt informatizacije primarne zdravstvene zaštite, kojeg je Vlada predstavila prije neki dan, uštedjet će i vrijeme i novac. No to je samo prvi korak u golemom poslu umrežavanja čitavog sustava zdravstva koji će potrajati još najmanje pet do šest godina i prema nekim procjenama progutati milijardu kuna. Racionalizacija koja će se time postići ulaganja bi trebala vratiti relativno brzo. Neki primjeri uvođenja elektroničkog reda u bolničkom sektoru zorno to potvrđuju, ali i pokazuju da u međuvremenu inicijativa upravljanja troškovima na lokalnoj razini može biti vrlo korisna. U tzv. nezdravstvenoj djelatnosti, kao što su usluge održavanja rublja, čišćenje i bolnička prehrana, najviše je mjesta jer je u većini ustanova svaka od tih djelatnosti na razini poslovanja u kojem je vrijeme stalo otprilike polovicom prošlog stoljeća. Posljedica zastarjelog poslovanja značajni su gubici koje bolja organizacija može zaustaviti, ne doduše bez ulaganja, no investicija se može vrlo brzo vratiti.

Pokvareni telefoni
U slučaju Opće bolnice “Dr. Josip Benčević” u Slavonskom Brodu uložen novac vratio se u samo nekoliko mjeseci provedbe novog sustava bolničke prehrane koji je nakon dvije godine postupnog prilagođavanja uveden polovicom prošle godine i već bilježi vidljive rezultate. Naime, “ručna” obrada potreba pacijenata koja se danas čini u većini bolnica izgleda otprilike tako da se na svakom odjelu dnevno izrađuju popisi pacijenata koji se šalju sektoru nabave i kuhinji. Ne samo da je takva komunikacija često popraćena “pokvarenim telefonom”, već je protok informacija vrlo spor. Uzevši u obzir da bolnička prehrana podrazumijeva više desetaka različitih dijeta, rezultat je nabavka pogrešnih namirnica, stvaranje viškova obroka za pacijente koji su već otpušteni te kuhanje pogrešnih obroka za nove pacijente. “Uveli smo informacijski sustav koji smo razvili u suradnji s tvrtkom Infosistem, a imao je zadaću modernizirati normative za izradu menija, ubrzati automatsku odjavu i prijavu pacijenata, poboljšati izradu jelovnika te ubrzati izradu jelovnika za ukupno 49 dijeta i moram kazati da smo vrlo zadovoljni prvim rezultatima”, kazao je za Poslovni dnevnik Milan Bitunjac, ravnatelj bolnice u Slavonskom Brodu. Zadovoljstvo je vrijedno gotovo pola milijuna kuna uštede u samo šest mjeseci provedbe projekta. Naime, troškovi bolničke prehrane za 2005. godinu iznosili su 3,41 milijun kuna, a financijsko izvješće za prošlu godinu pokazuje da su isti troškovi bili 2,99 milijuna kuna, što je razlika od 13 posto, s tim da je broj bolničkih dana gotovo jednak u obje godine. Nadalje, troškovi po tzv. bolnoopskrbnom danu sa 20,24 kune u pretprošloj pali su na 17,7 kuna, a troškovi prosječnog dnevnog utroška po ugovorenom krevetu pali su sa 18 na 16 kuna. S druge strane, u računalni program četiri računala, i održavanje programa uloženo je ukupno 142 tisuće kuna. Bitunjac ističe da je istodobno poboljšana i kvaliteta prehrane jer su uvedeni novi prehrambeni normativi, za razliku od starih iz 1966. Osim brodskog projekta, zanimljiv je, iako je još na začetku, i projekt racionalizacije usluge obrade rublja kojeg je pokrenula Varaždinska županija u suradnji s Udrugom poslodavaca u zdravstvu za potrebe svoje tri zdravstvene ustanove i jedan dom umirovljenika.

Najveća učinkovitost
O načinu na koji će se izvršiti racionalizacija Županija će tek odlučiti na temelju predloženih rješenja koje će ponuditi tim neovisnih stručnjaka Udruge koja je snimila stanje u svim ustanovama, Općoj bolnici Varaždin, specijalnim bolnicama Klenovnik i Novi Marof, te varaždinskom Domu za starije i nemoćne. Budući da je postrojenje za održavanje rublja u varaždinskoj bolnici najmodernije i ima najveću učinkovitost, moguće je da se Županija odluči za objedinjavanje usluge koja bi se za četiri ustanove provodila u Općoj bolnici. Jedna od mogućnosti je uzimanje vanjske usluge, ali i osnivanje posebnog trgovačkog društva koje bi bilo zaduženo za održavanje rublja. Prema podatcima, koje je Udruga poslodavaca u zdravstvu dobila analizom usluge na razini svih kliničkih i općih bolnica u zemlji, ispada da troškovi vezani uz tretman rublja iznose 1,31 posto ukupnih troškova, što je 2005. godine bilo 90 milijuna kuna, a vanjsku uslugu pranja i glačanja koristi oko 14 posto kliničkih i općih bolnica.