Koje zanimanje jamči posao, pitanje je kojim se svakodnevno opterećuje svaki brucoš, student, ali i nezaposleni na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Ako je vjerovati trendovima na tržištu rada, najlakše do posla dolaze visoko obrazovani. Njih je na HZZ-u u ožujku u evidenciji bilo 17.692 ili 6,9 posto, i to mahom osoba koje su u zrelim godinama, koje su posao izgubile u devedesetima i koje nisu usvojile doktrinu da se posao pronalazi cjeloživotnim ulaganjem u svoje znanje. Ili mladi u krajnje suficitarnim zanimanjima, poput učitelja, prevoditelja, upravnih pravnika i diplomiranih pravnika.

Strojari odlaze u inozemstvo
U posljednjim se godinama razvilo nekoliko struka koje jamče siguran i dobro plaćen posao još za vrijeme studija ili netom nakon njega. Prva na listi su ICT zanimanja. Tako će se najambiciozniji studenti Fakulteta elektronike i računarstva (FER) ili varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike zaposliti još dok studiraju. Programeri, sistemski inženjeri, osobe zadužene za održavanje informacijskih sustava i web dizajneri najtraženiji su poslovi na domaćem tržištu rada. Riječ je i o poslovima koji jamče dobru zaradu tako da početnik može očekivati između četiri i pet tisuća kuna, a već s nekoliko godina zaposlenja vrsni ICT stručnjaci mogu zaraditi i za neke nevjerojatnih 10 do 14 tisuća kuna. Posebno su traženi inženjeri građevine. Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) ovih je dana u novinama objavio da traži 50 novih inženjera. Toliku ponudu jedne tvrtke za zapošljavanje malo tko pamti, a ona svjedoči o zamahu građevinskog sektora u Hrvatskoj, ali i u regiji. Plaće diplomiranih inženjera građevine kreću se od osam do 10.000 kuna. Inženjeri strojarstva, ali i brodogradnje i zrakoplovstva, također su tražena radna snaga. Oni nisu traženi samo kod nas nego posao vrlo lako pronalaze i u inozemstvu. To je struka koja jamči siguran posao i radnu dozvolu od Kanade do Australije jer je riječ o teškom zvanju koje ne privlači velik broj kandidata na fakultetima u inozemstvu, pa i ne čudi što diplomirani strojari u najvećem broju napuštaju Hrvatsku. No da bi inženjeri u praksi bili vrijedna radna snaga, potrebno im je barem pet godina iskustva da bi stekli dodatne kompetencije, a moraju učiti cijeli život kako bi bili u tijeku suvremenih događanja u struci kao i s novim tehnologijama. Magistar farmacije s položenim stručnim ispitom još je jedno od zanimanja koje se neće dulje vremena zadržavati na evidenciji zavoda za zapošljavanje.

Dobro plaćeni farmaceuti
Turbulencije na tržištu lijekova te okrupnjavanje tržišta jamči siguran i dobro plaćeni posao. Farmaceutska industrija s razvojem novih tehnologija i otkrića uzlazno napreduje tako da već sada možemo govoriti kako nedostaje diplomiranih magistara farmacije. Oni osim u ljekarnama, posao pronalaze u velikim farmaceutskim kućama koje im pružaju visoke plaće i odlične beneficije. S razvojem tržišta očekuje se da će u budućnosti biti posebno traženi farmakoekonomisti koji bi trebali pomoći u rješavanju financijskih pitanja zdravstva, što je ujedno i najveći problem današnjeg hrvatskog sustava. A među zdravstvenim djelatnicima, zanimanje koje će u bliskoj budućnosti biti jedno od najtraženijih je i menadžer zdravstva. Budući da su u nas ravnatelji bolnica mahom vrsni liječnici koji nedovoljno poznaju tržišne uvjete, nekoliko novoosnovanih studija za izobrazbu menadžera zdravstva trebalo bi osigurati kadar koji će znati proračunska sredstva za bolnice i klinike usmjeriti na veći broj usluga i tako skratiti liste čekanja te bolnice opremiti s više medicinskih uređaja. Osim menadžera u zdravstvu, traženi su i menadžeri sa znanjem ekonomije i prava, prodajni menadžeri, projektni menadžeri, menadžeri za strategiju širenja, marketinški menadžeri… Njihova znanja ne smiju biti uska, a osim diplome mora ih krasiti sva sila osobina. Tako se očekuje da jedan menadžer bude vrstan vođa, ali i dobar psiholog, osoba koja se zna nametnuti, argumentirano braniti svoje stavove, ali i osoba koja zna usmjeriti tim u kojem nema mjesta za slabiće. Plaće menadžera variraju od struke do struke, a također je potrebno cjeloživotno učenje i rad na sebi. Njihove su plaće uvjerljivo među najvećima kod nas i šire, a sukladno njihovim rezultatima rastu i plaće, bonusi te nagrade. Financijski stručnjaci, brokeri, analitičari, istraživači, ekonomisti i matematičari potrebni su revizijskim tvrtkama, bankama, konzultantskim tvrtkama, svima s velikim aspiracijama. Njih također manjka, a procjenjuje se da će potražnja za njima u budućnosti biti još izraženija.

Velik zamah u gradnji rezultirao je sve većom potrebom za arhitektima. Prepoznali su to i čelnici Sveučilišta u Zagrebu, pa je godina studija na tom studijama najskuplja u državi. Rad svakog arhitekta govori sam za sebe tako da o velikoj potražnji za njima ne treba pretjerano razglabati. Sve su to zanimanja za visokoobrazovane. No ako se pogleda statistika oglasa na portalu MojPosao ili potražnja za zaposlenicima na HZZ-u, evidentno je da su najtraženija zanimanja već godinama u nas u sektorima trgovine zbog trgovačkih lanaca i centara koji se otvaraju gotovo svakodnevno, u prerađivačkoj industriji te u sektoru hotela i restorana, koja ne traže vrhunska specijalistička znanja niti jamče velika primanja, a najčešće gdje se zaposlenici zapošljavaju putem ugovora na određeno vrijeme. Istraživanje je isto tako potvrdilo da se u Hrvatskoj najbolje plaća posao u tvrtki kojoj je primarna djelatnost ICT – izrada i održavanje programskih rješenja, gdje su plaće čak 23,4 posto iznad prosjeka, a zatim slijede ICT – telekomunikacije s plaćama 22,1 posto višima iznad prosjeka te financije i bankarstvo gdje se zarađuje 15,3 više od državnog prosjeka.

Magisterij i doktorat donose znatno veću plaću

Prema tom istraživanju osobe s magisterijem ili doktoratom imaju nevjerojatnih 144,0 posto veću plaću u odnosu na osobe sa srednjom stručnom spremom, dok osobe sa završenim fakultetom imaju 49,5 posto veću plaću od radnika sa srednjom stručnom spremom. U odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću u privatnoj tvrtki u domaćem vlasništvu plaća u privatnoj tvrtki u stranom vlasništvu je veća za 26,7 posto, a u stranoj instituciji za 19,2 posto. S veličinom tvrtke raste i plaća, pa je tako u tvrtkama s manje od 20 zaposlenih plaća 10,5 posto ispod prosjeka. U onima sa 51-100 zaposlenika plaće su 3,0 posto iznad prosjeka, sa 101-200 zaposlenika 5,8 posto iznad prosjeka, a u tvrtkama s više od 200 zaposlenih plaće su prosječno 7,7 posto iznad prosjeka.