Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva otvorilo je drugi natječaj za sredstva iz programa SAPARD temeljem kojega će zahtjeve poljoprivrednih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za dodjelu nepovratnih sredstava iz europskih fondova primati do 28. srpnja 2007. godine. Domaćoj poljoprivredi za razvojne projekte još ovu godinu na raspolaganju stoji gotovo 33 milijuna eura budući da je u prvom natječajnom krugu (objavljenom lani) za pet odobrenih projekata iskorišteno samo 12,6 milijuna kuna.

Skroman odaziv
Rigorozni uvjeti SAPARD-a u prvom su natječaju “skrojili” vrlo skroman odaziv, stigla je samo 51 prijava. Neprihvaćanjem čak 46 projekata, jer nisu bili usklađeni sa zahtjevnim pravilima europskih darodavaca, još jednom je potvrđena nepripremljenost domaće poljoprivrede za izazove koje joj donosi buduće članstvo u Uniji. Za tako malu prolaznost ponuđenih projekata utjeha ne može biti ni činjenica da je Slovenija povukla samo 57 posto od mogućeg iznosa (Češka je uzela 116 posto) ni najava da je za upravo oglašeni natječaj Bruxelles pristao dijelom ublažiti startne kriterije pa tako sudionici ovogodišnjeg natječaja ne moraju priložiti popis dugotrajne imovine, odnosno studiju o zaštiti okoliša, a dokaz o visini operativne profitne marže više neće biti presudan element za procjenu boniteta klijenta…Upisnik iz 2003. godine, što je posljednji cjelovit dokument koji među brojnim činjenicama sadržava i podatke o obrazovnoj strukturi registriranih poljoprivrednika, vrlo konkretno ilustrira izrazito nepovoljnu “križaljku” o njihovu (ne)završenom školovanju. Naime, iz Upisnika je moguće iščitati da su uz poljoprivredu vezana 448.532 obiteljska gospodarstva. Kada je pak riječ o individualnim osobama (starijim od 15 godina) i njihovoj educiranosti za bavljenje poljoprivredom, Upisnik otkriva da se čak njih 969.753 koriste znanjem stjecanim isključivo kroz višegodišnju samouku praksu. Da imaju završen određeni tečaj, anketarima Upisnika, izjasnilo se 2480 osoba, a trogodišnje stručno obrazovanje završio je 3541 poljoprivrednik. Diplomu četverogodišnje srednje škole imaju 8864 farmera, dok je višu, odnosno visoku stručnu spremu potvrdilo samo 3905 poljoprivrednika. Ta slika od izrade Upisnika nije znatnije popravljena premda je određen broj polaznika u međuvremenu stekao diplomu srednjoškolskog ili fakultetskog obrazovanja. Mlade generacije, čije obitelji u vlasništvu imaju veće poljoprivredne površine, sve češće upisuju neki od studija poljoprivredne naravi, ističu na zagrebačkoj Agronomiji.

Na toj se adresi uz već tradicionalna poljopruvredna zvanja na preddiplomskom studiju Agrarna ekonomika školuje druga generacija polaznika koja će za godinu dana imati prigodu daljnjeg usavršavanja, na diplomskom studiju Agrobiznis i ruralni razvitak. No potrajat će najmanje još nekoliko generacija dok i hrvatski poljoprivrednici ne steknu stručnu naobrazbu. Čak i ako se prihvati procjena da je pravih poljoprivrednika najviše do 80.000 (ostali, navodno, uglavnom proizvode za vlastite potrebe) i u toj opciji porazno djeluje podatak da tek svaki peti-šesti ima diplomu za izabrani posao. Osim nedovoljnog znanja hrvatske poljoprivrednike muče i brige zbog manjka kapitala, kojega im kronično nedostaje za ozbiljnije investicije. Jer, jedan od ključnih uvjeta SAPARD-a je obveza podnositelja zahtjeva da najprije sam financira projekt za koji traži nepovratna sredstva.

Prema propisima
Tek nakon što posebno povjerenstvo potvrdi da je investicija realizirana prema propisanim standardima može dobiti odobrena sredstva, 50 posto od iznosa ulaganja (bez obračuna PDV-a) no, maksimalno do 10 milijuna kuna. Oko 4000 poljoprivrednika odslušalo je seminar o korištenju SAPARD-a. Podatak o 51 zahtjevu, odnosno samo pet prihvaćenih, uz evidentnu kompliciranost postupka, najbolje svjedoči o nedostatku znanja i kapitala.

U Osječko-baranjskoj županiji najeduciraniji

Najbrojnija grupacija farmera sa VŠS-VSS diplomom je u Osječko-baranjskoj županiji, gdje ih je 678. Slijedi Vukovarsko-srijemska sa 415 te Koprivničko-križevačka u kojoj ih je 359. Najviše (865) poljoprivrednika s VŠS-VSS diplomom, stoji u Upisniku, obrađuje posjed manji od jednog hektara, njih 606 proizvodi na površini velikoj 3-5 ha, dok 328 farmera ima parcele između 10-20 ha, a 247 farmera obrađuje više od 20 hektara.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz