Prosječna poljoprivredna imanja na području prvih 15 članica EU protežu se na 60-80 hektara oranica, a njihovi vlasnici godišnje postignu prihod između 120 i 300 tisuća eura. Farme s muznim kravama imaju oko 70 grla i prosječan prihod od oko 100 tisuća eura, a gospodarstva koja uzgajaju junad po jednom proizvodnom turnusu hrane najmanje 150 grla i time ostvare godišnji prihod od 160.000 eura. Hrvatska praksa ilustrira da je samo jedna petina posjeda veća od 20 hektara te da svega 15 posto gospodarstava ima više od 20 muznih krava. Da sustigne parametre, kojima raspolažu europski poljoprivrednici i stanu uz rame njihovoj konkurentnosti, hrvatski farmeri morat će uložiti veliki napor. I to ne samo u materijalnom okrupnjavanju gospodarstva nego će morati učiniti snažan zaokret i u osobnoj edukaciji.

Traženi agronomi
Imanje kakvim raspolaže europski seljak zahtijeva školovanog, a ne priučenog pojedinca koji se može nositi kako s izazovima tržišne konkurencije, tako i s novim tehnologijama koje mogu dati bolji prinos. Da je taj vjetar već zapuhnuo ovim prostorima, ilustrativno svjedoče podaci unatrag nekoliko godina o pojačanom interesu za upis na poljoprivredne fakultete i lakoća s kojom diplomanti pronalaze posao za razliku od nekih drugih struka.Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanja u prvih sedam mjeseci ove godine zaprimljena su 143 zahtjeva kojima poslodavci traže diplomirane inženjere ratarstva, stočarstva, vrtlarstva. Među tim potrebama najviše su bili traženi agronomi, iskazan je interes za zapošljavanje 91 agronoma.Jasmina Havranek, dekanica zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, ističe kako je posljednjih nekoliko godina sve zamjetniji rast upisa srednjoškolaca na taj fakultet, čiji su roditelji vlasnici većih obiteljskih gospodarstava, neovisno je li riječ o ratarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu, odnosno stočarstvu.Osobno je zadovoljna takvim trendom kao i sve intenzivnijom potražnjom za njihovim diplomantima. Ovo ljeto nije mogla do kraja udovoljiti zahtjevima nekolicine vlasnika poljoprivrednih imanja. U nemogućnosti da sami riješe potrebu za stručnim kadrom na svojim gospodarstvima pokušali su je angažirati za posredovanje, neka im preporuči gdje mogu tražiti diplomirane agronome. Darko Grivičić, lider najmnogobrojnije seljačke udruge, Hrvatskoga seljačkog saveza, po struci je diplomirani inženjer ratarstva. Znanje stečeno studiranjem nezamjenjiva je potpora u vođenju obiteljskog gospodarstva. Na 15 hektara vlastitih oranica i 105 zakupljenih uglavnom uzgaja žitarice, a tržištu uz to po jednom turnusu isporuči i do 250 tovljenika.Osim tradicionalnog obrazovanja za pojedine djelatnosti kao što su već spomenuto ratarstvo, vinogradarstvo ili stočarstvo, već nekoliko godina na zagrebačkoj je Agronominiji moguće steći kvalitetna znanja i iz studija Agrarna ekonomika. Razvitkom poljoprivrednog sektora, zaoštravanjem tržišne utakmice te ulaskom Hrvatske u WTO i približavanjem EU na domaćem tržištu raste potreba za akademski obrazovanim agroekonomistima, pojašnjavaju na Agronomiji širenje svoje ponude.

Poljoprivrednici specijalisti
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredne zadruge i trgovačka društva, kao i savjetodavna služba, sve više traže i specijaliste za menadžment i marketing u poljoprivredi, a država i lokalna samouprava trebaju specijaliste za agrarnu i ruralnu politiku. Studij objedinjuje sva bitna znanja iz prirodnih i tehničkih disciplina te nudi potrebna ekonomska, sociologijska, psihologijska znanja za primjerenu osposobljenost stručnjaka u svim područjima agrarne ekonomike i ruralnog razvitka. Usvojena znanja, uz obveznu stručnu praksu u trajanju od najmanje dva mjeseca, omogućuju zapošljavanje ili daljnji nastavak studija. Trogodišnje obrazovanje, među ostalim, otvara zapošljavanje u poljoprivrednoj proizvodnji, distribuciji i uslugama, savjetovanju i obrazovanju, poljoprivrednoj ili ruralnoj politici i održivom razvitku. Prvostupnik, što je nova titula po Bolonjskom procesu, može izabrati i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju. Primjerice, na studiju Agrobiznis i ruralni razvoj ili drugom srodnom programu, neovisno hoće li to učiniti na nekom domaćem sveučilištu ili će otići na školovanje u inozemstvo.