HEP – Operator distribucijskog sustava ovih je dana dobio novu Upravu. Predsjednikom je imenovan tvrtkin menadžer i voditelj Elektre Zagreb Anton Marušić, a dosadašnji direktor Davor Sokač ostao je u Upravi.

Marušić je, prema pisanju medija, bio jedan od kandidata za čelno mjesto u HEP-u, na koje je nakon smjene Frane Barbarića postavljen Vice Oršulić.

Karijeru gradi u HEP-u

Anton Marušić rođen je 1985. godine, a 2009. diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Zagreb.

Gotovo u potpunosti poslovna karijera vezana mu je uz HEP, a u struci ga cijene kao iznimnog stručnjaka, zaslužnog za uvođenje daljinskog sustava očitanja u DP Elektra Zagreb te uvođenje ručnih terminala za očitanja. Između 2009. i 2015. godine radi u HEP Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. DP Elektra Zagreb, a od 2015. do 2017. radi u HEP Opskrbi plinom d.o.o. Godinu kasnije proveo je u regulatornom organu FERK. Od 2017. do 2018. radi u HEP d.d. Sektor za strategiju i razvoj.

U sektoru za strategiju i razvoj HEP d.d. radio je na analizi i izradi modela elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske s uključenim spojevima prema drugim državama u regiji, sudjeluje u timovima za realizaciju vjetroparkova i sunčanih elektrana.

Nema nikakve sumnje da će glavni Marušićev posao idućih godina biti realizacija dugoročne strategije HEP-ODS-a. Za obnovu postojećih i izgradnju novih dalekovoda, mreža i druge infrastrukture za opskrbu električnom energijom HEP će do 2033. godine uložiti 2 milijarde i 420 milijuna eura, stoji u prijedlogu Desetogodišnjeg plana ulaganja tvrtke HEP-ODS, koja je dio istoimene grupe za distribuciju električne energije, a koji je objavljen prošle godine.

Riječ je o dugo očekivanom investicijskom planu jer je država odlučila dodatno potaknuti izgradnju solarnih elektrana i vjetroelektrana s povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu zemlje, čiji uspjeh izravno ovisi o stanju mreže koju održava HEP-ODS. Vlasnici solarnih i vjetroelektrana, podsjetimo, proteklih godina prozivali su HEP-ODS zbog cijene, brzine i načina priključenja elektrana na mrežu, smatrajući sporu proceduru priključenja jednim od ključnih uzroka nedovoljnog razvoja obnovljivih izvora.

Investicijski plan u fokusu

Prema planu, u periodu do 2025. očekuje se veliki porast opterećenja u sljedećim Elektrama: Zabok, Bjelovar, Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik, Sisak, Gospić i Virovitica. Umjereni porast bilježi se u istom periodu u Zagrebu, Varaždinu, Zadru, Šibeniku i Karlovcu, a malo opterećenje očekuje se u Čakovcu i Koprivnici. U periodu 2026.-2030. veliki porast opterećenja HEP ODS očekuje samo na području Elektre Šibenik.

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

ne biraju metu

Napad može doći bilo kada – jeste li spremni na najgori scenarij?

U planu ulaganja HEP-ODS-a ističe se i da će ovu godinu u energetici obilježiti povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije, elektrifikaciju prometa te izgradnju punionica za električna vozila. Tvrtka će 25 posto plana potrošiti na mrežu i opremu napona do 0,4 kilovata koju koriste male solarne elektrane i punionice za električna vozila, ali zasad s neizvjesnim učinkom takvih ulaganja na cijenu priključka na mrežu. Naime, kako stoji u planu, čeka se nova odluka HERA-e o cijeni mrežnog priključka.

Dio ulaganja HEP-ODS-a ići će i u uvođenje novih, naprednih brojila za kućanstva i tvrtke. Uvest će se brojila na daljinsko očitanje, a u planu je rok za ugradnju 2029. godina, bez detalja koliko će ih biti postavljeno i u kojim godinama. Oko 12 posto od planiranih 2,4 milijarde eura ulaganja HEP-ODS-a izdvojit će se za, kako stoji u planu, mjerne uređaje, sekundarne sustave i razvoj. Do sada su napredna brojila ugrađena u gotovo 50 posto tvrtki i 13 posto kućanstava.

Vrijednost ulaganja HEP-ODS-a iznosi u prosjeku 207,4 milijuna eura godišnje u prošloj, ovoj i idućoj godini, da bi se u razdoblju od 2027. do 2033. smanjio na 114,4 milijuna eura godišnje.