U prvom ulazu do zagrebačke Uspinjače nedavno je svoja vrata otvorio Chillout hostel Zagreb, najveći privatni hostel u Zagrebu, sa 170 kreveta, koji se ondje preselio s Britanskoga trga. Lokacija je idealna: sami centar grada, na vrhu Tomićeve ulice, u mirnom ulazu, sa šest parkirališnih mjesta i parkom u kojem će se za ljetnih mjeseci družiti turisti iz cijeloga svijeta."Stavit ćemo mreže za ljuljanje i reflektore da osvijetle park jer je trenutačno zapušten i rijetkim prolaznicima služi za odmor od gradske žurbe", kaže Nikolina Kuhar, voditeljica hostela i djevojka vlasnika Gorana Osredečkog. Njihova priča s hostelom počela je početkom prošle godine, kada je Osredečki na zagrebačkom Britancu otvorio Chillout hostel Zagreb. Prostor u Kačićevoj imao je, međutim, nedostataka.

U kreditu 100.000 eura
Diktirao je raspored soba i rezultat je bio malo prostorija s velikim brojem kreveta, a bio je tu i nedostatak restorana i parkirališnih mjesta. Usto, istodobno se otvorilo puno hostela, neki od njih bliže glavnom gradskom trgu, pa je ljetos pala odluka o preseljenju u sami centar.Lokaciju u Tomićevoj našli su brzo i odmah krenuli s preuređenjem zgrade u kojoj je prije njih deset godina poslovalo veleučilište Vern. U zgradu, kažu, nisu smjeli previše dirati jer je pod zaštitom, ali su uspjeli nadograditi nekoliko novih toaleta, pregradnih zidova, popravili su brojne nedostatke i nakon samo tri mjeseca "nadljudskog rada" otvorili su hostel. Sve su sobe u hostelu klimatizirane, ugradili su posebne elektroničke brave na vratima soba, postavili kamere te osposobili 15 soba, odnosno studija koji imaju vlastitu kupaonicu. Bili su to zahtjevi turista koje nisu mogli ispuniti u starom hostelu na Britancu, posebice kada je riječ o sobama s kupaonicama, koje su zahtijevali vodiči, vozači i organizatori turističkih grupa koji žele imati svoj mir u hostelu.Iako su zgradu uzeli u najam, investicija nije mala. Osredečkom je 27 godina, a Nikolini Kuhar 23. Odakle im novac za otvaranje novog hostela?"Ukupno smo u preuređenje uložili nešto više od dva milijuna kuna. Ja sam na sebe dignuo kredita koliko sam god mogao, oko 100 tisuća eura, a ostalo sam posudio od nekolicine dobrih prijatelja, dok je dio novca ostao od poslovanja prošlog hostela", govori Osredečki, koji radi i kao direktor financija u Poslovno-inovacijskoj agenciji RH (BICRO).

Sa 27 godina, ima prilično impresivan životopis koji uz vlastitu tvrtku i upisan doktorat na Ekonomskom institutu uključuje i radno iskustvo u Finesa Capitalu, Gradimontu te Brodarskom institutu.Cilj mu je, kaže, "Smjestiti Hrvatsku i Zagreb na turističku kartu Europe". Spominje kako je ekipa u Chillout hostelu obučena da turistima odgovara na sva pitanja o Zagrebu, ali i Hrvatskoj. Time turiste upoznaju s mjestima koje oni inače ne obilaze poput Sljemena, Jaruna, parka Maksimir, ali ih upućuju usputno i na nove, "Bandićeve" fontane na putu prema Muzeju suvremene umjetnosti."Prvo što želimo postići jest to da svjetski turisti ne odu, primjerice, u Grčku nego u Hrvatsku. Drugo, želimo da odaberu Zagreb, a tek treće da se odluče za dolazak u Chillout. Pokušavamo ih potaknuti da poslije Zagreba ne odlaze odmah izvan zemlje nego da nastave put preko Novalje, Splita ili Dubrovnika. Hrvatski marketing treba malo nadograditi, nitko od naših gostiju, primjerice, ne zna da Hrvatska ima više od 1000 otoka, a to je nešto čime ih možemo zainteresirati u jednoj jedinoj rečenici", objašnjava Osredečki. U hostelu su, dodaje, osmislili i dodatne aktivnosti koje mogu zabavljati njihove turiste. Uz pub crowling, koji uključuje večernje ture po zagrebačkim kafićima i klubovima, organiziraju i jednodnevne izlete na Plitvice, posjet Muzeju neandertalaca u Krapini ili dvorcu Trakošćan.

Hotelsko-hostelska računica
Ti se izleti naplaćuju posebno, a najjeftinije noćenje u Chilloutu je 80 kuna. "Cijene su nam bile više dok se tako moglo poslovati, no trend povećanja konkurencije i podizanja kvalitete usluge uz istodobno smanjenje cijena budućnost je našeg posla. To treba prihvatiti prije negoli vas iznenadi, kao nas nedavno saznanje o stvarnim cijenama konkurencije i vlastitoj skupoći. Ipak, prije godinu dana u Zagrebu je bilo 14 hostela, danas ih je više od 28", kaže Osredečki. Posao u hostelu traje 24 sata dnevno. "Nije lagan, ne bih ga preporučio nikome tko se ne namjerava potpuno posvetiti ovome i nema preduvjete, primjerice, lokaciju. Uz puno inovacija, novih usluga, stalnu prilagodbu novitetima, izlazak iz okvira poslovanja radi prilagodbe zahtjevima velikih grupa… Za sliku zarade možete uzeti usporedbu s hotelom: plaćate istu cijenu režija kao i hotel, marketing, najam, boravišnu pristojbu za veći broj ljudi, morate svaki dan mijenjati posteljinu, ali za sve to vam treba sedam puta veći obrtaj ljudi da biste dosegnuli sličan prihod po krevetu kao hotel. Isplativost naspram truda prepuštam svakome na odluku…", poručuje Osredečki.