EN DE

Tko radi manje radnih sati, radi bolje i produktivnije

Autor: Ozren Podnar
27. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Radna snaga Sjedinjenih Država najmarljivija je od svih u industrijaliziranom svijetu, a tamošnji zaposlenici rade blizu 2000 sati na godinu

Sagorjeli ste na poslu? Žudite li za godišnjim odmorom? Hrvati se ne mogu požaliti na broj dana plaćenog odmora koji im zakonodavac jamči: s 18 dana, imamo točno za 18 dana duži garantirani odmor od Amerikanaca. Radna snaga Sjedinjenih Država najmarljivija je od svih u industrijaliziranom svijetu, sudeći po istraživanju koje je provela Međunarodna organizacija rada u suradnji s Japanskim centrom za produktivnost. Amerikanci rade blizu 2000 sati godišnje te imaju prosječno samo 10,2 dana godišnjeg, što ugovaraju direktno s poslodavcem, bez zakonske zaštite. Povrh toga, tamošnji radnici pravo odlaska na godišnji stječu tek nakon tri godine rada kod istog poslodavca, za razliku od brojnih europskih zemalja u kojima se to pravo daje već u prvoj godini. Od velikih industrijskih sila, blizu SAD-u je Japan s malo manje od 1900 sati godišnje. Japanci, koje općenito smatramo najradišnijima, imaju i znatno duži prosječni godišnji od 17,5 dana. Britanci osrednje kotiraju što se tiče broja radnih sati. Njihov vremenski ulog u poslovanje iznosi 1731 sat, dok su Francuzi još za 80 sati kraći.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Metropola rada Groningen
Marljivost ne znači nužno i produktivnost. Mnogi zaposlenici ulažu velik trud, ali stvaraju malu vrijednost. Takav je omjer radnih sati i stvorene vrijednosti širom Istočne Europe. Amerikancima pak valja priznati da svoje radno vrijeme ne troše uludo, jer po satu proizvode vrijednost od 35,90 dolara, čime su na drugom mjestu svjetske ljestvice produktivnosti. No, SAD je iznimka u pogledu relativne produktivnosti među zemljama s visokim brojem radnih sati. Čak i Japanci, koji se poslovično dugo “pate” na poslu imaju značajno nižu produktivnost izraženu u dolarima po satu s 25,61 dolarom.Zemlje u kojima su radni propisi humaniji te pružaju zaposlenicima kraći radni tjedan i duže godišnje odmore imaju veću produktivnost po satu. U tome prednjače zemlje Sjeverne Europe, posebno Norveška, koja je u istraživanju zauzela prvo mjesto s fenomenalnih 37,44 dolara po satu rada. Norvežani, za razliku od Amerikanaca, uživaju u minimalno 25 dana godišnjeg odmora, što daje naslutiti da odgovorne ljude beneficije potiču na svrsishodniji rad. Još je bolji primjer Francuska, koja je skratila radni tjedan na 35 sati i omogućila radnicima 25 do 30 dana godišnjeg odmora, zadržavši vrhunsku produktivnost od 35,09 dolara na sat, čime čuva četvrto mjesto svjetske ljestvice. Još neke regije u Europi imaju vrlo kratak radni tjedan, a najkraći je u nizozemskom Groningenu, u kojemu se radi samo 30 sati. Takvi fenomenalni uvjeti rada potiču radnike na iznimne napore pa njihova produktivnost iznosi nevjerojatnih 70 dolara po satu. Kratak radni tjedan, ispod 35 sati, na snazi je i u drugim krajevima Nizozemske te u njemačkim gradovima Bremenu, Münsteru i Detmoldu.

Sagorjeli ste na poslu? Žudite li za godišnjim odmorom? Hrvati se ne mogu požaliti na broj dana plaćenog odmora koji im zakonodavac jamči: s 18 dana, imamo točno za 18 dana duži garantirani odmor od Amerikanaca. Radna snaga Sjedinjenih Država najmarljivija je od svih u industrijaliziranom svijetu, sudeći po istraživanju koje je provela Međunarodna organizacija rada u suradnji s Japanskim centrom za produktivnost. Amerikanci rade blizu 2000 sati godišnje te imaju prosječno samo 10,2 dana godišnjeg, što ugovaraju direktno s poslodavcem, bez zakonske zaštite. Povrh toga, tamošnji radnici pravo odlaska na godišnji stječu tek nakon tri godine rada kod istog poslodavca, za razliku od brojnih europskih zemalja u kojima se to pravo daje već u prvoj godini. Od velikih industrijskih sila, blizu SAD-u je Japan s malo manje od 1900 sati godišnje. Japanci, koje općenito smatramo najradišnijima, imaju i znatno duži prosječni godišnji od 17,5 dana. Britanci osrednje kotiraju što se tiče broja radnih sati. Njihov vremenski ulog u poslovanje iznosi 1731 sat, dok su Francuzi još za 80 sati kraći.

Metropola rada Groningen
Marljivost ne znači nužno i produktivnost. Mnogi zaposlenici ulažu velik trud, ali stvaraju malu vrijednost. Takav je omjer radnih sati i stvorene vrijednosti širom Istočne Europe. Amerikancima pak valja priznati da svoje radno vrijeme ne troše uludo, jer po satu proizvode vrijednost od 35,90 dolara, čime su na drugom mjestu svjetske ljestvice produktivnosti. No, SAD je iznimka u pogledu relativne produktivnosti među zemljama s visokim brojem radnih sati. Čak i Japanci, koji se poslovično dugo “pate” na poslu imaju značajno nižu produktivnost izraženu u dolarima po satu s 25,61 dolarom.Zemlje u kojima su radni propisi humaniji te pružaju zaposlenicima kraći radni tjedan i duže godišnje odmore imaju veću produktivnost po satu. U tome prednjače zemlje Sjeverne Europe, posebno Norveška, koja je u istraživanju zauzela prvo mjesto s fenomenalnih 37,44 dolara po satu rada. Norvežani, za razliku od Amerikanaca, uživaju u minimalno 25 dana godišnjeg odmora, što daje naslutiti da odgovorne ljude beneficije potiču na svrsishodniji rad. Još je bolji primjer Francuska, koja je skratila radni tjedan na 35 sati i omogućila radnicima 25 do 30 dana godišnjeg odmora, zadržavši vrhunsku produktivnost od 35,09 dolara na sat, čime čuva četvrto mjesto svjetske ljestvice. Još neke regije u Europi imaju vrlo kratak radni tjedan, a najkraći je u nizozemskom Groningenu, u kojemu se radi samo 30 sati. Takvi fenomenalni uvjeti rada potiču radnike na iznimne napore pa njihova produktivnost iznosi nevjerojatnih 70 dolara po satu. Kratak radni tjedan, ispod 35 sati, na snazi je i u drugim krajevima Nizozemske te u njemačkim gradovima Bremenu, Münsteru i Detmoldu.

Na drugom su kraju spektra Grčka, u kojoj se radi od 40 do 45 sati tjedno – uz znatno nižu produktivnost, u istočnoj Rumunjskoj, sjevernoj Bugarskoj, Češkoj, Sloveniji, Latviji te u nekoliko poljskih regija. Najnižu produktivnost nalazimo u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, uz granicu s Moldavijom, od samo 3 dolara na sat – djelić onog što privređuju zaposlenici u Groningenu. U pravilu, što je radni tjedan duži, to je produktivnost manja. Dakako, stvari se mogu postaviti i drukčije te zaključiti da niska produktivnost povlači potrebu za dužim radnim vremenom. Na što radnici najviše traće vrijeme? Na smanjenu produktivnost, tamo gdje ona postoji, najviše utječu nejasni radni ciljevi, manjak komunikacije među suradnicima i neučinkoviti sastanci, pokazalo je istraživanje koje je proveo Microsoft. Iako je ovo istraživanje provedeno u cilju promidžbe Microsoftovih programskih rješenja za povećavanje produktivnosti, lako je prepoznati istinitost rezultata. U sklopu studije obrađeno je 38.000 ljudi u 200 zemalja, koji su odgovarali na 18 pitanja vezana za produktivnost i provođenje radnog vremena. Ispostavilo se da prosječni svjetski zaposlenik provodi 45 sati na poslu (računajući tu i prekovremene sate), od čega čak 17 sati prolazi uludo. Zaposlenici troše 5,6 sati tjedno na sastanke, no 69 posto ih smatra da ti sastanci nisu produktivni.

Na šta se gubi vrijeme
Nejasne ciljeve, slabu koordinaciju suradnika i jalove sastanke za nisku je produktivnost okrivilo 32 posto anketiranih, dok ih je 31 posto uperilo prst u nejasne prioritete, a 29 posto na vlastito odugovlačenje. U sredinama gdje je radni tjedan kraći, a godišnji odmori duži, faktor odugovlačenja je višestruko niži.Među radnicima koji su se pokazali najproduktivnijima, izrazito je visok postotak onih koji se služe elektronskim uređajima za pravljenje radnog rasporeda i razvrstavanje i traženje dokumenata. Troje od petoro anketiranih tvrdi da nemaju povoljnu ravnotežu između radnog i slobodnog vremena, te da im radno vrijeme oduzima životno zadovoljstvo. I taj je osjećaj pripisan manjku produktivnosti. Žene su u prosjeku nešto produktivnije od muškaraca, te je njihova učinkovitost 72 posto, za jedan posto viša no kod grubljeg spola.

Autor: Ozren Podnar
27. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close