Cijena zlata strmoglavila se za gotovo osam posto od početka ožujka. Na današnji dan, unca se tržila po cijeni od otprilike 4.713 američkih dolara, što označava sedmi uzastopni dan pada, najduži takav negativni niz od kraja 2024. godine. Ovaj oštar pad predstavlja bolno prizemljenje za ulagače koji su još u siječnju slavili povijesni vrhunac od preko 5.600 dolara po unci. Umjesto da profitira od rastućih geopolitičkih napetosti, zlato je postalo žrtva neočekivanih tržišnih sila, ostavljajući mnoge da se pitaju je li njegov status nedodirljivog sigurnosnog jamstva ugrožen. Korekcija je brza i nemilosrdna, a panika se širi brže od vijesti o uzrocima.

nedostatak radne snage

Hrvatski gospodarstvenici: Strani radnici su sve važniji za naše tržište rada

Paradoks je tim veći što se pad događa u trenutku dok svijet sa strepnjom prati eskalaciju sukoba na Bliskom istoku. Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, koji traje već devetnaest dana, stvorio je idealne uvjete za bijeg kapitala u sigurna utočišta. Dodatnu nervozu unijela je prijetnja Irana zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključne svjetske rute za transport nafte, što je cijenu sirove nafte Brent poguralo iznad sto dolara po barelu i potaknulo strah od stagflacije, otrovne kombinacije visoke inflacije i ekonomske stagnacije. U normalnim okolnostima, ovakav scenarij bio bi vjetar u leđa za zlato. Međutim, ovoga puta, u areni globalnih financija, jedan je igrač pokazao znatno veće mišiće, a to je američki dolar.

Ključni razlog zašto zlato gubi sjaj leži u monetarnoj politici američkih Federalnih rezervi (Fed). Na ovotjednom sastanku, Fed je odlučio zadržati kamatne stope u rasponu od 3,5 do 3,75 posto, no ono što je uzdrmalo tržište bio je takozvani “jastrebov” stav i signal da se u ostatku 2026. godine može očekivati samo jedno smanjenje kamatnih stopa. Ova odluka izravno je ojačala prinose na američke državne obveznice, čineći ih znatno privlačnijima od zlata, koje ne donosi nikakvu kamatu. Posljedično, indeks dolara skočio je u odnosu na košaricu drugih svjetskih valuta. Snažan dolar tradicionalno vrši pritisak na cijenu zlata jer ga čini skupljim za kupce koji koriste druge valute, čime se smanjuje globalna potražnja.

Osim makroekonomskih pritisaka, padu je kumovala i specifična tržišna dinamika. Suočeni s gubicima na drugim tržištima, poput dionica, brojni investitori bili su primorani prodavati svoje zlatne poluge kako bi osigurali likvidnost i pokrili gubitke, proces poznat kao “cash conversion”. Visoka likvidnost zlata, koja je inače njegova prednost, u ovom se slučaju pretvorila u manu. Umjesto da bude tvrđava, zlato je poslužilo kao bankomat za namirivanje dugova. Ova rasprodaja samo je ubrzala silaznu putanju koja je započela još krajem siječnja, nakon što je euforični rast prekinut vijestima o nominaciji Kevina Warsha za novog čelnika Feda, što je tržište protumačilo kao znak buduće stabilnosti i snage dolara.

Od euforije do korekcije

Početak godine izgledao je potpuno drugačije. Cijena zlata je u siječnju dosegnula povijesni maksimum od 5.608,35 dolara, nošena višemjesečnom potražnjom od strane središnjih banaka, predvođenih Kinom koja je povećavala svoje rezerve petnaest mjeseci zaredom. Dodatni poticaj dolazio je od geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti oko trgovinske politike nove američke administracije. Zlato je, kako su tada govorili analitičari, radilo ono što radi najbolje u nesigurnim vremenima. Međutim, divlji rast stvorio je “pretrpano” tržište, a kada je započela rasprodaja radi ostvarivanja profita, pokrenula se lavina koja je cijenu vratila na današnje razine.

Analitičari podijeljeni, ali dugoročno optimistični

Unatoč trenutačnoj oluji, vodeće investicijske banke ne odustaju od svojih dugoročnih optimističnih prognoza. JPMorgan i Wells Fargo i dalje zadržavaju predviđanja prema kojima bi zlato do kraja 2026. godine moglo dosegnuti impresivne razine između 6.100 i 6.300 dolara po unci. Tehnički analitičari sada pažljivo prate razinu od 4.650 dolara kao ključnu točku podrške, čije bi probijanje moglo otvoriti vrata daljnjim gubicima. S druge strane, psihološka granica od pet tisuća dolara sada se smatra snažnim otporom. U ovom trenutku, zlato je uhvaćeno u klinču između straha od rata i realnosti monetarne politike, a ishod te borbe odredit će njegovu sudbinu u mjesecima koji dolaze.