Sudska praksa: Poništenje pobojnog ugovora

Autor: Mićo Ljubenko , 30. prosinac 2013. u 22:01
Mićo Ljubenko

Samo ugovorna strana u čijem interesu je pobojnost ustanovljena može zahtijevati poništenje pobojnog ugovora.

Radi prvokupa se ne može pobijati ugovor

Prema stavu Visokog trgo­vač­kog suda RH br. Pž-3856/2000 prvostupanjski sud nije vodio računa o tome jesu li tužitelji legitimirani prema članku 112.ZOO zahtjevati poništenje pobojnog ugovora. Naime, za razliku od ništetnih ugovora kod kojih svaka zainteresirana osoba može zahtijevati poništenje ugovora (članak 109. ZOO) krug osoba koje mogu zahtijevati poništenje pobojnog ugovora je uži, te poništenje pobojnog ugovora može zahtijevati ugovorna strana u čijem interesu je pobojnost ustanovljena.U konkretnom slučaju tužitelji traže poništaj ugovora u kojem nisu ugovorne strane. Kako je ugovor čiji se poništaj traži ugovor između trećih osoba to tužitelji nisu legitimirani tražiti poništaj takvog ugovora.

Statut nije prisilan propis i ne uzrokuje ništavost

Prema stavu Ustavnog suda u odluci br. U-III/183/2001, Visoki trgovački sud RH utvrdio je da sporni ugovori nisu ništavi u smislu odredbe članka 103.stavak 1. ZOO, budući da protivnost tih ugovora Statutu trgovačkog društva ne uzrokuje ništavost, jer Statut trgovačkog društva nije prisilni propis. U konkretnom slučaju, po ocjeni ovog suda, osporena odluka donijeta je u zakonito provedenom postupku i primjenom mjerodavnih odredbi materijalnog prava, a primjena kojih je jasno i cjelovito obrazložena. Ustavno jamstvo u materijalnopravnom smislu nije povrijeđeno jer je mjerodavan propis pravilno shvaćen i primijenjen.

Komentirajte prvi

New Report

Close