Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još je prije 13 godina stres na radnome mjestu proglasila svjetskom epidemijom, a nisu rijetki mediji koji ga proglašavaju kugom 21. stoljeća.

U vrijeme velike financijske krize kakva je danas posljedice stresa još su vidljivije. Stres na poslu okarakteriziran je kao glavni uzrok potpuno nove bolesti koja se naziva menadžerskom bolešću. Nedavno je objavljena priča o Jerryju Levinu, menadžeru Time Warnera i brokeru s Wall Streeta Hristi Miškovu koji se svaki na svoj način bore s preživljenim stresom i propašću financijskog sustava. I dok je Miškov odlučio odbaciti utrku za materijalnim dobrima i povući se u samostan, Levin je na stresu odlučio zaraditi, otvorivši wellness centar u kojem menadžer trodnevnim tretmanom uči kako se boriti sa stresom. On menadžere uči kako razumijevati emocionalne reakcije koje utječu na njihovo tijelo dok intenzivno rade. Hrvatski časopis za menadžere i poduzetnike “Poslovni savjetnik” prošle je godine napravio online istraživanje o temi “Profil hrvatskog menadžera”, koje je pokazalo da 72 posto ispitanika smatra da velika količina stresa utječe na njihove poslovne aktivnosti.

Slučajno otkriće
Bolest modernog doba otkrivena je posve slučajno prije tridesetak godina u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što su kardiolozi Friedman i Rosenman, koji su dijelili čekaonicu s jednim oftalmologom, primijetili su da su stolice pred njihovom ordinacijom znatno oštećenije od onih pred vratima oftalmološke ambulante. Poslije su utvrdili da k njima dolazi mnogo ljudi na rukovodećim funkcijama, koji su nestrpljivi i nemaju živaca ni vremena čekati. Poslije se pokazalo da svi ti uspješni biznismeni imaju nešto zajedničko, a to je izloženost stalnom stresu. Liječnici dana upozoravaju da stres uzrokuje vrlo ozbiljna fizička i psihička oboljenja kao što su između ostalog povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol, aterosklerozu, moždani i srčani udar, anksioznost, depresiju i bolesti štitnjače. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, oko 80 posto građana Republike Hrvatske povremeno ili stalno koristi lijekove za smirenje. Stres uzrokuje pojačano lučenje negativnih hormona čije djelovanje štetno djeluje na organizam. Iako ga se naziva tihim ubojicom, stres je zapravo vrlo glasan ubojica. Sveučilište u Londonu nedavno je provelo istraživanje koje je pokazalo da kronični stres povećava opasnost od srčanih bolesti za 68 posto. Istraživanje Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja pokazalo je da stres na radnome mjestu pogađa svakog trećeg zaposlenika u Europskoj uniji. Čak 75 do 90 posto svih posjeta liječniku opće prakse povezano je s kroničnim stresom. Prema prikupljenim podacima stresom na poslu u EU obuhvaćeno je 28 posto zaposlenih ili 41,2 milijuna zaposlenih.

Posljedica stresa na poslu je 50-60 posto svih izgubljenih radnih dana, ali i oko 5 milijuna nesreća na poslu. To znači gubitak najmanje 20 milijardi eura godišnje. Američka ekonomija zbog posljedica stresa na radnome mjestu svake godine gubi između 300 i 400 milijardi dolara. Stres dokazano ubija, a usto je i skup. No malo je onih koji pritisnuti velikim zahtjevima tržišta i svojih karijera stignu mariti za to. Stres je to opasniji što ljudi čije je zdravlje njime ozbiljno narušeno liječničku pomoć uglavnom potraže kad je bolest već uzela maha. Radno mjesto koje zahtijeva 24-satnu spremnost na odgovor u svakoj situaciji dovodi do velikih očekivanja koja su posljedica nametanja golemih mentalnih i emocionalnih zahtjeva modernog doba koje pojedinac najčešće ne može ispuniti pa biva izložen stalnom stresu. Sve to dovodi ponajprije do gubitka samopoštovanja koje na kraju završava pregorijevanjem psihičkog i fizičkog sustava. Prema istraživanju Multi-Health Systema, 42% Amerikanaca izloženo je stresu na radnome mjestu. Više od 50% ispitanika zbog stresa pati od glavobolje, loše probave, proljeva, stalnog umora i kronične nesanice. Sličan broj ljudi požalio se da ih stres na radnome mjesto čini nestrpljivima, svadljivima i osamljenima, što sve dovodi do ljutnje, promjene raspoloženja i osjećaja bespomoćnosti. Svaki menadžer reagirat će drukčije na stres, ali će prva reakcija većine biti poricanje da postoji ozbiljan problem. Prosječni će menadžer inzistirati na tome da ima kontrolu nad situacijom što će ga postepeno dovoditi do iscrpljenosti i opće klonulosti. Nastavljajući s poricanjem postat će izgledni kandidat za koronarnu ili neku drugu fizičku i psihičku bolest. Problem kod stresa je da se ne može izmjeriti. Većina industrijskih psihologa slaže se da je prvi korak u liječenju i prevenciji najgorega priznanje da stanje stresa postoji i da utječe na svakodnevni život.

Potrošen nakon 40.
Osim toga u brzom tempu života mnogi menadžer zaborave jesti, a neredovita i nepravilna prehrana ključni je problem. Takav se običaj mora popraviti jednostavnom promjenom prehrambenih navika. Borba protiv stresa zapravo je borba sa samim sobom jer se mnogih dotadašnjih navika treba riješiti. A navika se jako teško riješiti, pogotovo onih loših. Mnogi brokeri već su nakon 40. godine života potrošeni ljudi i poslodavci na njih gledaju kao na robu s greškom. Upravo zbog toga oni do tih godina žele zaraditi što više jer znaju da to poslije u pravilu neće biti moguće. Redovna tjelesna aktivnost također je vrlo važna u prevenciji posljedica stresa jer vježbanje oslobađa tijelo od stresa i osnažuje organizam.

činjenice

Posao neće pobjeći
Iako se sljedeći savjet čini gotovo nemoguće postići jer je današnji posao stalna utrka za rokovima, on je više nego bitan: jednostavno treba smanjiti tempo i usporiti aktivnosti jer upravo nesmiljena trka može dovesti do posljedica koje je poslije kasno liječiti. Posao ionako neće ostati, a s bolesnim tijelom i duhom ionako je nemoguće boriti se s konkurencijom i trčati za rokovima i uspjehom.
Usporite aktivnosti
Smanjite tempo, mogao bi se nazvati treći savjet kojim se apelira kako poslovni ljudi ne shvaćaju da su se preforsirali, da trebaju “stati na loptu” i da im organizam daje znak da nešto ne rade kako treba. Održavanje međusobnih odnosa na poslu vrlo je bitno za duševno zdravlje jer razgovor s kolegama može ponekad djelovati smirujuće, pogotovo kada ih more jednaki problemi.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”