Kada se spominje rad izvan ureda, ne misli se na obavljanje radnih zadataka koji se ne stignu napraviti tijekom radnog vremena – iako je s takvim “radom izvan ureda” upoznata većina menadžera i službenika. Pod pojmom “rad od kuće” podrazumijeva se obavljanje uobičajenih radnih zadataka, osim što zaposlenik ne boravi u samoj tvrtki već posao obavlja u pravilu u svojem domu, a u tvrtku odlazi samo jedan ili dva puta tjedno zbog poslova koje ne može raditi od kuće. Rad izvan ureda je nešto širi pojam od rada od kuće, jer osim njega uključuje i sastanke s klijentima u njihovim poduzećima, poslovna putovanja i mnoge druge aktivnosti koje su u nekim zanimanjima nužne.

Manja kontrola
U nekim skandinavskim zemljama većina zaposlenih u ured dolazi samo povremeno, a Velika Britanija je još polovicom 2005. godine imala više od pet milijuna radnika koji su dio tjedna radili izvan ureda. U Hrvatskoj rad izvan ureda nije toliko raširen kao u razvojenim zemljama. Od kraja 2004. godine Polar, tvrtka Stanislava Prusca koja razvija i prodaje vlastiti softver, primjenjuje teleworking na svim poslovnim procesima. U njima sudjeluje više od 500 suradnika, te je Polar, kako stoji na internet stranicama te splitske tvrtke, lider teleworkinga u regiji. Polar posluje uz pomoć dislociranih honorarnih suradnika, uglavnom studenata. Suradnici se putem interneta prijavljuju za određene mikroprojekte (od prodajnih zadataka do programiranja) i pritom svatko može sâm odrediti kako i kada će obaviti posao u zadanom roku. Rad od kuće, koji je omogućen razvojem visokih tehnologija, ima svoje prednosti i nedostatke, kako za zaposlene, tako i za poslodavce. Kada razmišljaju o pružanju mogućnosti rada od kuće, poslodavci se odlučuju za povećanje produktivnosti radnika i smanjenje troškova po radniku, a pritom je cijena manja kontrola nad njima i većih problema sa sigurnošću podataka.

Rad na daljinu znači da poslodavci imaju manji nadzor nad time što radnici stavljaju na svoje kompjutore i mobitele te poslodavcu donosi više glavobolja zbog osiguravanja sigurne veze među kompjutorima. Ali usprkos brigama zbog virusa i osoblja koje “skida” ilegalne verzije softvera, tri četvrtine menadžera smatra da je rad na daljinu dobar za moral radnika. Osim toga, veliki dio poslodavaca smatra da ponuda mogućnost rada od kuće pomaže u privlačenju novih radnika i omogućuje zadržavanje starih kvalitetnih zaposlenika koji zbog novih obiteljskih obaveza više ne mogu izbivati od kuće. Uz to, analize su pokazale da rad od kuće povećava produktivnost radnika, usprkos mogućim ometanjima od strane ukućana. Radnici koji rade od kuće štede na troškovima i izbjegavaju stres putovanja na posao, koji su u većini slučajeva daleko viši od dodatnih troškova komunikacije s uredom (više vremena na mobitelu, stalna internetska veza). Kada nisu ovisni o uredu, zaposlenici mogu poboljšati kvalitetu svog života preseljenjem u područja gdje je život jeftiniji. Poboljšanje se postiže već korištenjem fleksibilnijeg radnog vremena, pa se, primjerice, provodi više vremena s obitelji a ne zapuštaju se radne obveze. Nasuprot tim “plusevima”, svakao je “minus” manja interakcija s kolegama. Veliki dio zaposlenika od kuće osjeća se udaljeno od uredskog života, lakše zapadaju u stanje da im se čini kako ih se ne poštuje zbog straha da bi njihovi kolege iz ureda mogli pomisliti da zabušavaju te im je nerijetko teško razdvojiti posao i slobodno vrijeme. Rješenje je za probleme toga tipa – bolja tehnologija.Primjerice, video-konferencije i povezanost putem Skypea (program koji omogućuje direktnu interakciju preko interneta) omogućuju suradnju s kolegama bez potrebe da budu na istoj lokaciji.

Priroda posla
Prema istraživanju koje je portal MojPosao proveo u kolovozu prošle godine na više od 900 radnika i 75 poslodavaca, čak 51 posto poslodavaca u Hrvatskoj pruža mogućnost rada od kuće, a 28 posto ispitanih posloprimaca radi od kuće (od toga je 60 posto muškaraca). Od ispitanika koji su izjavili da rade od kuće, svaki treći radi od kuće barem četiri puta tjedno. Povremeno od kuće radi 23 posto ispitanika, jednom do tri puta tjedno 35 posto ispitanika, dok preostalih 9 posto od kuće radi rjeđe od jednom tjedno. Tri četvrtine zaposlenika koji su izjavili da ne rade od kuće rado bi to promijenili. A druge strane, 38 posto od poslodavaca koji to ne prakticiraju razmišlja o promjeni, odnosno o mogućem uvođenju rada od kuće, a preostalih 62 posto smatra da im to priroda posla ne dozvoljava.

Računalna pismenost
U istom istraživanju radnici su kao najveće prednosto rada od kuće naveli: vremensku fleksibilnost (57 posto), nema putovanja na posao i natrag (47 posto), mogućnost usklađivanja poslovnog i obiteljskog života (42 posto), veću udobnost (24 posto), prostornu fleksibilnost (9 posto). Samo dva posto ispitanika smatralo je da rad od kuće nema prednosti. Poslodavci su pak odgovorili da rad od kuće doprinosi smanjenju stresa (85 posto), većoj produktivnosti (83 posto), većem zadovoljstvu poslom (82 posto), lakšoj koncentraciji na posao (80 posto) i većem radnom elanu (75 posto). Čak 49 posto ispitanih poslodavaca smatra da rad od kuće smanjuje troškove poslovanja. Njih 32 posto smatra da troškovi ostaju isti, dok 16 posto ispitanih poslodavaca to ne može procijeniti. Samo 4 posto poslodavaca smatra da rad od kuće povećava troškove tvrtke. Hrvatski su zaposlenici (posloprimci) kao najveće nedostatke rada od kuće naveli teškoće u komuniciranju s kolegama i nadređenim (44 posto), ometanje od strane ukućana (41 posto) i nedostatak odgovarajuće tehnologije (31 posto), a poslodavci smatraju da su najveći nedostaci nemogućnost samodiscipliniranja (58 posto), teškoće u komuniciranju s kolegama i nadređenima (49 posto) i ometanje od strane ukućana (43 posto). Vlade nekih zemalja vide u radu od kuće prednosti za cijelo društvo, poput utjecaja koji bi manji volumen prometa između kuće i radnog mjesta imao na okoliš te poboljšanja opće računalne pismenosti zbog korištenja računala kod kuće.

Više se ne mora ostajati u uredu

Rad izvan kuće osobito je pogodan za zaposlenike čiji je posao održavanje čestih kontakata s klijentima iz udaljenih krajeva zemlje ili baš diljem svijeta. Posao vezan uz putovanja nekada je značio mnogo vremena izgubljenog u tranzitu i na čekanje sastanaka, ali danas, zahvaljujući razvoju tehnologija, svaki zaposlenik koji posjeduje prijenosno računalo vrijeme može iskoristiti za pregled korespondencije, rad na projektima ili ‘virtualni’ sastanak s kolegama… Za takve zaposlenike ostajanje u uredu jer se čeka važan e-mail stvar je prošlosti – taj e-mail se uredno može primiti na otvorenome ili kod kuće, primjerice, nakon večere s partnerom ili obitelji.

Upravljanje energijom

Sve što vam treba za niže račune, veću energetsku neovisnost i dodatne prihode iz energije

Digitalna transformacija

Private GPT: Ključ sigurne i suverene umjetne inteligencije u suvremenom poduzeću