Od tisuću najvećih poduzetnika u Hrvatskoj samo ih je desetak iz Zagorja, a među njima samo je jedan premašio milijardu kuna ukupna prihoda prema podacima Fine za prošlu godinu.

Prvi zagorski milijarder Božidar Gorup, predsjednik Uprave istoimene tvrtke koja se bavi trgovinom, poljoprivredom i obnovljivim izvorima energije, pretekao je sve domaće poduzetnike i velike strane kompanije u Krapinsko-zagorskoj županiji. U posljednjih pet godina Gorup uspijeva godišnje povećavati prihode za dvadesetak posto. Gorup grupa i dalje ima ambiciozne planove: u idućih pet godina ostvariti dvije i pol milijarde kuna prihoda te investirati oko 100 milijuna eura uz pomoć fondova EU. Gorup ima sjedište u Klanjcu, lani se na ljestvici najvećih sa 124. mjesta popeo na 110. i postao veći i od Vetropack Straže iz Huma na Sutli, tvornice staklene ambalaže koja je godinama bila po prihodu prva u županiji.

Gradi silose uz IPARD
Ukratko, konsolidirani prihodi svih njegovih vlasnički povezanih tvrtki za 2012. dosegli su milijardu i pedeset tisuća kuna, uz 25 milijuna kuna dobiti. Više od dvadeset posto prihoda ostvareno je u izvozu jer se s farmi koje Gorup ima većinom u Slavoniji i u Moslavini stoka prodaje u Egipat, Libiju i Irak, a pšenica sa slavonskih i moslavačkih polja u Italiju te na Bliski istok i sjevernu Afriku. Uljana repica šalje se na preradu u BiH i od njezina ulja proizvodi biodizel u Gorupovoj tvornici u Ozlju. Grupa ima silosne kapacitete, odnosno, kako objašnjava Gorup, točke gdje poduzetnici prodaju i preuzimaju robu. Takve su točke u Bjelovaru, Rovišču, a silosi i piste u Garešnici, Pitomači, Virovitici, Čađavici, Feričancima, Drenovcima, Rajevu selu, Jagodnjaku, Martijancu, Đelekovcu itd. Trenutačno se u sklopu IPARD programa grade novi silosi u Bošnjacima, Drenovcima i Ivankovu. Gorup grupa ima tri dijela: prvi je vezan uz poljoprivredu, trgovinu i kooperaciju, drugu grupu čini stočarstvo, odnosno proizvodnja junadi, dok se treća grupa za obnovljive izvore energije sada slaže. Prve dvije grupe imaju po šest tvrtki, dok ih je u obnovljivim izvorima 17. Svrstane su po grupama zbog teritorijalnoga ustroja jer su smještene diljem Hrvatske te različitih suvlasničkih odnosa.

Poduplao bi broj junadi
O poslovnom uzletu Božidara Gorupa i njegova brata Damira, s kojim je u poduzetništvu već 24 godine, čak i Zagorci malo znaju. Gorup ne voli javno istupati iako se usput bavi i politikom, a kao dugogodišnji član HSLS-a na posljednjim lokalnim izborima izabran je za predsjednika Gradskog vijeća Klanjca. Čak je 2001. i 2002. odbio primiti nagradu HGK u županiji za najbolju srednju tvrtku kazavši kako nagrađeni često neslavno završe, a krene li i njemu nešto po zlu, jače će pasti, a voli biti na zemlji."Pokušavam izbjeći publicitet, bitno mi je da me znaju u Agrokoru, Žitu i partneri s kojima radim", poručio je te objasnio: "Ovi financijski rezultati stvarani su godinama. Kupovali smo u Hrvatskoj, najčešće nekretnine tvrtki koje su bile u problemima, i iznova ih podizali. Farmu Rajevo selo pokraj Županje, primjerice, koja danas ima četiri tisuće komada junadi, kupili smo od Hypo banke kao propalu farmu zečeva. Nekretnine farme u Borovu kupili smo od Partner banke jer je vlasnik propao. Sve smo stvarali od nule."Gorupi su posljednjih godina pokupovali petnaestak farmi, poljoprivrednih zadruga ili tvrtki koje su zapale u teškoće.

Danas imaju farmu sa 1100 goveda u Borovu, farmu junadi i primarnu poljoprivrednu proizvodnju na 500 hektara zemlje u Čađavici, farme Nova Bukovica, Bukovečki Antunovac i Rovišće te Donje Bazije. U Rovišću pokraj Bjelovara, gdje je farma svinja i goveda, grade postrojenje za proizvodnju bioplina. Usto, grupa priprema gradnju farme u Suhopolju, Lukavcu i Vrpolju.Ukratko, Gorup namjerava do kraja iduće godine imati 15-16 tisuća komada junadi, prema današnjih osam tisuća. U podizanje stočnog fonda planira u idućih pet godina uložiti oko 10 milijuna eura. U petogodišnjem planu u Hrvatskoj im je kupnja pet tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta za oko 20 milijuna eura. Uspije li Gorup broj goveda povećati za 100 posto, imat će bazu za proizvodnju šest megavata bioplina, odnosno za proizvodnju toplinske i električne energije. Suhu tvar koja će biti ostatak može koristiti uz dodatak drvne smjese, za proizvodnju peleta. Na krovovima osam farmi radit će solarne uređaje i proizvoditi struju za vlastite potrebe i tržište. Prema sadašnjim proračunima, u sve solarne i bioplinske energane treba investirati oko 30 milijuna eura i za njihovu gradnju tražit će pomoć od EU fondova.

U planu i HE 
Grupa ide dalje te prikuplja dokumentaciju za gradnju dviju hidroelektrana na rijeci Čikoli, u što treba investirati 25 milijuna eura. Želi graditi i hidroelektranu u BiH pokraj Mrkonjić Grada, što je investicija od 10 milijuna eura. Kada bi Gorup uspio realizirati sve svoje planove, došao bi za pet godina do ciljanog prihoda od 2,5 milijardi kuna.Nije, kaže, računao na to koliko bi te investicije otvorile novih radnih mjesta, ali podsjeća na to da je u posljednje tri krizne godine zaposlio više od 200 ljudi, većinom u svojoj županiji. Naš sugovornik, međutim, na razvoj poljoprivrede u vlastitoj županiji ne gleda optimistično. Boji se, kaže, da je u Zagorju propuštena prilika zbog loše vođene politike. Naime, za poljoprivredno zemljište koje nije do 15. svibnja ove godine upisano u AKORD, sustav evidencije zemljišnih parcela u Hrvatskoj, neće proizvođačima biti omogućeno dobivanje poticaja EU do 2020. godine. Dotad poljoprivredne površine trebaju biti privedene kulturi i upisane u AKORD kako bi ušle u sustav poticaja. Dosad je malo učinjeno u Zagorju, čak je 40 tisuća hektara zemlje koju treba privesti kulturi.

Projekt od 10-ak milijuna eura

Zagorski Disneyland na čekanju

Već nekoliko godina Gorup razmišlja o gradnji jedinstvena parka u blizini Krapine i nalazišta pračovjeka. Ideja je stara oko četiri godine, ali zbog gospodarske krize kasni se realizacija projekta teškog 10-ak milijuna eura. Na nekoliko desetaka hektara u općini Donje Jesenje gradio bi se pravi zagorski Disneyland sa zabavnim sadržajima. Projekt priprema švicarska kuća Maxmakers, a zamišljen je kao niz atraktivnih tematskih cjelina koje nude zabavne, sportske i edukativne sadržaje. Gorup namjerava projekt, koji će se uklopiti u turističku viziju županije, realizirati sa stranim partnerima i zaposliti stotinjak Zagoraca.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a