EN DE

Pitanja i odgovori

Autor: Poslovni.hr
22. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Kako se smanjuje temeljni kapital
Postoji li mogućnost korištenja iznosa smanjenja temeljnog kapitala?

Iznos kapitala i rezervi iz dobiti, te iznosi temeljnog kapitala dobiveni njihovim smanjenjem smiju se koristiti samo da bi se izravnale niže vrijednosti i pokrio gubitak. Ti se iznosi smiju unijeti u rezerve kapitala ako ona s tim ne bi prešla visinu od pet posto temeljnog kapitala društva. Pri tome se uzima u obzir iznos temeljnog kapitala nakon smanjenja. Iznos unesen u rezerve kapitala smije se prije isteka pete poslovne godine po proteku poslovne godine u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala koristiti samo za: pokriće gubitka iskazanog u poslovnoj godini ako ga se ne može pokriti iz neraspoređene dobiti iz ranijih godina ni korištenjem rezervi iz dobiti, pokriće gubitka iz ranijih godina ako ga se ne može pokriti iz dobiti iskazane u posljednjoj poslovnoj godini niti korištenjem rezervi iz dobiti, povećanjem temeljnog kapitala iz sredstava društva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Radnje koje ne oštećuju vjerovnike
Koje su radnje stečajnog dužnika kojima se vjerovnici ne oštećuju?

Budući da oštećenje vjerovnika pretpostavlja da je pravnom radnjom, ekonomski gledano, smanjena mogućnost namirenja stečajnih vjerovnika, ne bi bile pobojne radnje kojima se na prvi pogled smanjuje imovina dužnika, ako se vjerovnici i kada bi ona bila poduzeta, ne bi mogli namiriti.Među radnje kojima se vjerovnici ne oštećuju pripadale bi, najprije radnje kojima se otuđuju bezvrijedni dijelovi imovine, zatim radnje kojima se otuđuju bezvrijedni dijelovi imovine, zatim radnje kojima se otuđuju predmeti koji ne ulaze u stečajnu masu, dakle koji i onako ne bi mogli poslužiti za namirenje stečajnih vjerovnika. Ne bi bile pobojne ni radnje kojima se otuđuju ili opterećuju predmeti, osobito nekretnine, koji su već tako opterećeni nepobojnim stvarnim pravima da tim pravima neosigurani vjerovnici ne bi mogli očekivati da bi bili iz njih namireni. Za ocjenu radi li se o takvim predmetima bit će prema okolnostima slučaja, potrebno provesti vještačenje.

Kako se smanjuje temeljni kapital
Postoji li mogućnost korištenja iznosa smanjenja temeljnog kapitala?

Iznos kapitala i rezervi iz dobiti, te iznosi temeljnog kapitala dobiveni njihovim smanjenjem smiju se koristiti samo da bi se izravnale niže vrijednosti i pokrio gubitak. Ti se iznosi smiju unijeti u rezerve kapitala ako ona s tim ne bi prešla visinu od pet posto temeljnog kapitala društva. Pri tome se uzima u obzir iznos temeljnog kapitala nakon smanjenja. Iznos unesen u rezerve kapitala smije se prije isteka pete poslovne godine po proteku poslovne godine u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala koristiti samo za: pokriće gubitka iskazanog u poslovnoj godini ako ga se ne može pokriti iz neraspoređene dobiti iz ranijih godina ni korištenjem rezervi iz dobiti, pokriće gubitka iz ranijih godina ako ga se ne može pokriti iz dobiti iskazane u posljednjoj poslovnoj godini niti korištenjem rezervi iz dobiti, povećanjem temeljnog kapitala iz sredstava društva.

Radnje koje ne oštećuju vjerovnike
Koje su radnje stečajnog dužnika kojima se vjerovnici ne oštećuju?

Budući da oštećenje vjerovnika pretpostavlja da je pravnom radnjom, ekonomski gledano, smanjena mogućnost namirenja stečajnih vjerovnika, ne bi bile pobojne radnje kojima se na prvi pogled smanjuje imovina dužnika, ako se vjerovnici i kada bi ona bila poduzeta, ne bi mogli namiriti.Među radnje kojima se vjerovnici ne oštećuju pripadale bi, najprije radnje kojima se otuđuju bezvrijedni dijelovi imovine, zatim radnje kojima se otuđuju bezvrijedni dijelovi imovine, zatim radnje kojima se otuđuju predmeti koji ne ulaze u stečajnu masu, dakle koji i onako ne bi mogli poslužiti za namirenje stečajnih vjerovnika. Ne bi bile pobojne ni radnje kojima se otuđuju ili opterećuju predmeti, osobito nekretnine, koji su već tako opterećeni nepobojnim stvarnim pravima da tim pravima neosigurani vjerovnici ne bi mogli očekivati da bi bili iz njih namireni. Za ocjenu radi li se o takvim predmetima bit će prema okolnostima slučaja, potrebno provesti vještačenje.

Odgovara: Ines Čalušić, dipl. iur

Autor: Poslovni.hr
22. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close