Povreda dobrih običaja šteti tržišnoj utakmici
Što se može smatrati nepoštenim tržišnim natjecanjem?
Prema odredbi Zakona o trgovini, pod nepoštenim tržišnim natje­canjem podrazumijevaju se radnje trgovca kojima se radi tržišnog natjecanja povređuju dobri trgovački običaji.U smislu zakona nepoštenim tržišnim natjecanjem smatra se ponajprije prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost,reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođenjem podataka ili upotrebom izraza s kojima se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca. Tu se ubraja i davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca, prodaja robe s oznakama ili podacima ili izgledom koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu glede izvora, načina proizvodnje, količine, kakvoće ili drugih osobina robe, radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, između drugih trgovaca ili koje sprečavaju ili otežavaju poslovne odnose drugih trgovaca. To je i neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora s pojedinim trgovcem kako bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcima, ugovaranje izvoza robe i usluga po nižoj cijeni ako je drugi trgovac već ugovorio izvoz takve robe i usluge po višoj cijeni, čime se nanosi šteta tom trgovcu, davanje ili obećanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom djelatniku ili osobi koja radi za drugog trgovca, kako bi se davatelju omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca ili potrošača, neovlaštena uporaba usluga trgovačkog putnika, trgovačkog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca, protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili bespravno iskorištavanje povjerene poslovne tajne drugog trgovca. Prema tome, za ocjenu o nepoštenom tržišnom natjecanju, nije uvjet samo da je postojala šteta, nego i da je mogla nastati šteta.

Za ček bez pokrića odgovornost snosi izdatnik
Odgovara li banka za naplativost čeka?
Banka kod koje je izdavatelj čeka otvorio svoj tekući račun ne odgovara za naplativost čeka, ukoliko ček nema pokrića na računu trasanta. Za izdani ček bez pokrića snosi odgovornost izdatnik-trasant čeka, koji je dužan imatelju dati potpunu naknadu štete. Prema odredbama Zakona o čeku propisano je da se ček smije trasirati samo na onu osobu kod koje trasant ima pokriće kojim može raspolagati putem čeka na temelju izričitog ili prešutnog sporazuma sa tom osobom, a trasant koji izda nepokriveni ček dužan je dati imatelju čeka potpunu odštetu. Sukladno zakonu trasant odgovora za isplatu čeka. Iz navedenog proizilazi da trasant ček i smije trasirati samo na onu osobu kod koje trasant ima pokriće kojim može raspolagati putem čeka.

Nositelj žiga ima isključivo pravo na obilježavanje
Koje su ovlasti nositelja žiga i koliko traju?
Nositelj žiga ima isključivo pravo na obilježavanje žigom proizvoda ili usluga za koje je priznat i isključivo pravo uporabe žiga. Isti može zabraniti trećim osobama da bez njegova odobrenja rabe znak koji je istovjetan sa znakom ili sličan znaku za proizvode ili usluge iste ili slične vrste kao što su one za koje je žig priznat. Žig traje 10 godina. Može obnavljati neograničeno puta pod uvjetom da nositelj žiga podnosi zahtjev za produženje valjanosti žiga i uplati odgovarajuću pristojbu i naknadu troškova.

Odgovara: Ines Čalušić, dipl.iur