Većina ljudi prepostavlja da je moguće biti učinkovit menadžer bez da se bude omiljen u radnoj sredini.

Naravno to je tehnički moguće, ali izgledi za to su puno manji nego što se misli, piše Harvard Business Review. Prema istraživanju konzultantske tvrtke Zenger/Folkman koje je provedeno na 51.836 menadžera svega 27 upravitelja dobilo je odlično ocjenu u svojim upravljačkim vještinama, ali najnižu ocjenu u svojoj prijemčivosti. Istraživanje Zenger/Folkmana je mjerilo 360 varijabli koje su pokrile daleko više od osmijeha pri pozdravljanju i ugodne osobnosti. Prema dobivenim podacima svega je dvoje menadžera od njih 2000 uspjelo biti uspješno u upravljanju, a da nije omiljeno u radnoj sredini, piše Harvard Business Review. 

Kako postati omiljen
Iako omiljenost i ugodan karakter zvuče kao nešto prirodom stečeno – neki ljudi to imaju, a neki ne, rad konzultanstke tvrtke Zenger/Folkman pokazuje drugačije. Podaci prikupljeni u istraživanju pokazuju osnovne čimbenike koji mogu pomoći menadžerima da povećaju svoju omiljenost u kolektivu. Prvi od čimbenika je pojačavanje emocionalne povezanosti s drugima. Naime, poput gripe ili hunjavice emocije su zarazne, piše Harvard Business Review. Ako je čelnik ljuti ili frustriran ti osjećaji širit će se i na druge oko njega. Nasuprot tome, ako je vođa optimističan i pozitivan radna sredina će biti ista takva. Druga važna stvar je integritet. Naime, ako zaposlenici mogu vjerovati upravitelju da će održati zadanu riječ ili obećanje on će biti poštovan i omiljen. Ako nekome vjerujemo onda ga i poštujemo, i obrnuto, piše Harvard Business Review. Treći čimbenik je odsutnost natjecanja s drugima ili suradnja s drugima. Mnogi menadžeri vjeruju kako se moraju natjecati s drugima u radnoj sredini što je pogrešno. Cilj organizacije (tvrtke ili velike kompanije) je ujedinjenje svih članova u ostvarenju zajedničkog cilja bez potrebe za dokazivanje. Važno je i biti učitelj. Naime, sve koji rade pozitivna sjećanja vežu uz one upravitelje od kojih su nešto naučili – uz opmoć kojih su razvili nove vještine. Tako je omiljen upravitelj onaj koji je ujedno i trener, mentor i učitelj, piše Harvard Business Review. Važan čimbenik je i inspiracija. Omiljeni menadžeri su oni koji mogu inspirirati ljude. Naime, dok većina menadžera od svojih zaposlenika traži ostvarenje jasnih ciljeva i rezultata, drugim riječima potiču ih, najbolji čelnici uspješni su i u inspiriranju radnika. 

Razumijevanje ciljeva 
Oni će kada je potrebno zasukati rukave i raditi zajedno s timom, komunicirati i inspirirati, piše Harvard Business Review. Takvi menadžeri su omiljeniji od drugih. Zadnji važan čimbenik je vizija i fokusiranost. Kada zaposlenici ne razumiju ciljeve i kako ih ostvariti postaju frustrirani i nezadovoljni, i u istraživanju Zenger/Folkmana jedan od prigovora zaposlenika je "osjećaj putnika u avionu bez pilota". Dijeljenje ciljeva i njihovo pojašnjavanje ključe je uspjeha jer teško je slijediti i voljeti upravitelja koji je "izgubljen". Podaci prikupljeni u istraživanju Zenger/Folkmana jasno pkazuju i kako ljudi sami sebe najčešće doživljavaju omiljenijima nego što to jesu. Ono što je ovo istraživanje pokazalo je da postoji jasna veza između ostvarenja poslovnih rezultata i omiljenosti menadžera i vođa. To je posebno važno za muškarce jer prema pokazateljima iz istraživanja muški menadžeri u startu su manje omiljeni od ženskih kolegica, zaključuje Harvard Business Review.