Tekuća 2013.godina u svojoj završnici donosi i poveći paket poreznih promjena čiji pregled donosimo u nastavku po izboru revizorice Dubravke Kopun.

Iz 'seta' izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak revizorica je naglasak za Poslovni dnevnik stavila na one koje tangiraju korporativni sektor. Najveći dio novih rješenja stupa na snagu danas (18. prosinca kao osmog dana od objave zakonskih izmjena u Narodnim novinama), no nove odredbe će, kaže Kopun, u najvećoj mjeri biti u primjeni od početka 2014. godine. Primjerice, ističe, promjene se tiču onih ugostitelja i hotelijere pošto će im početak Nove godine u 00:01 sati donijeti povećanje stope PDV-a sa 10 na 13 posto na isporuke njihovih usluga. Očekuje se da će promjena izazvati pravu pomutnju zbog izdavanja računa za konzumacije na dočeku Nove 2014. godine. No, znakonito je i da najnoviji paket poreznih intervencija, u prvom redu zbog 'politike' učestalosti poreznih promjena, i prije nego li su stupile na snagu izaziva cijeli niz kontroverzi, u prvom redu zbog pitanja što je zapravo novo, a od čega se ipak odustalo (npr. slučaj honorarnog rada uz nesamostalni rad). Izgleda da su konstatne izmjene postale prava muka za poduzetnike, računovođe i informatičare, te da prema tome kako Kopun opisuje atmosferu 'na trenu', kod poduzetnika zapravo prevladava percepcija rastuće porezno-pravne nesigurnosti. 

"Zbog brojnih zakonskih izmjena i kontradiktornih informacija poduzetnici više nisu sigurni koje su izmjene usvojene, a koje nisu. Na taj način postoji vjerojatnost da će u svojem poslovanju primijeniti neke pogrešne porezne propise. Kako bi se to izbjeglo, u buduće bi u medije trebalo plasirati isključivo izmjene koje su usuglašene, te koje idu kao prijedlog u Sabor", kazala je Kopun. 

Njezin 'vodič', pak, može biti od pomoći u snalaženju, a za poslovni.hr odlučila je predstaviti 12 najznačajnijih poreznih promjena koje se, uz rijetke iznimke, tiču korporativnog sektora, uz napomenu i da od 1. siječnja 2014. godine kreće primjena novog JOPPD obrasca. 

Zakon o porezu na dodanu vrijednost 

U sustavu PDV-a Kopun je izdvojila četiri grupe novosti. Tiču se medija, veće međustope PDV-a kod isporuka niza dobara i usluga, zatim diplomatskih i konzularnih predstavništava, te pojednostavljivanja postupka za one koji nisu porezni obveznici, ali su prešli prag stjecanja od 77.000 kuna.  

1. Temeljem Rješenja Ustavnog suda, odredba vezana uz oporezivanje dnevnih novina po stopi od 5% pod pretpostavkom da imaju 25.000 riječi je ukinuta. Izmjenama Zakona sve novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru, te izlazne dnevno, osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju, se oporezuju po stopi od 5 %.  

2. Porast stope od 10 % na 13 %, kojom se oporezuju isporuke sljedećih dobara i usluga: usluge smještaja u hotelima ili objektima slične namjene, usluge pripremanja hrane u ugostiteljskim objektima, posluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva, jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječja hrana,  isporuka vode s iznimkom vode koja se stavlja na tržište u bocama ili drugoj ambalaži, bijeli šećer od trske i šećerne repe u kristalnom obliku, ulaznice za koncerte, te novine i časopisi za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Prvi na udaru ove promjene bit će hotelijeri i ugostitelji koji se moraju pripremiti na to da prilikom organiziranja dočeka Nove godine do ponoći imaju poreznu stopu od 10 posto, a od ponoći računi moraju biti izdani sa novom stopom od 13 posto. Lani je postojao sličan problem u vezi s fiskalizacijom, pa su prije isteka stare godine otkucali sve račune za konzumacije koje su bile do ponoći, a kad je doček završio i gosti su odlazili, otkucili su novi račun", kaže Kopun.

Kako stvari stoje, oni koji kane postupiti po prošlogodišnjem 'receptu' trebali bi imati na umu odredbe o fiskalizaciji što podrazumijeva naplatu dijela računa do ponoći.   

3. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, te međunarodna tijela mijenja se na način da se više neće obračunavati PDV u trenutku isporuke dobara, odnosno pružanja usluge (a na bazi prethodnih obrazaca), već će ovo oslobođenje diplomatska i konzularna predstavništva ostvarivati putem zahtjeva za povrat PDV-a pod pretpostavkom da se radi o robi, koja se ne otprema iz Republike Hrvatske.

"Navedeno konkretno znači da će poduzetnici prilikom isporuke robe, odnosno pružanja usluga diplomatskim i konzularnim predstavništvima u Republici  Hrvatskoj ispostavljati izlazne račune sa obračunatim PDV-om, dok će diplomatsko i konzularno predstavništvo zatražiti povrat PDV-a od strane Ministarstva financija", kaže Kopun. 

No, poduzetnike, kaže, zbunjuje što su neke isporuke dobara, odnosno pružanje usluga ostale po starom režimu. To se, pak, tiče isporuka prema EU, Europskoj zajednici za atomsku energiju, Europskoj središnjoj banci (ESB) ili Europskoj investicijskog banci (EIB)  ili organizacijama koje je osnovala Europska unija na koje se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije u okvirima i pod uvjetima koji su utvrđeni tim Protokolom i Sporazumom između RH i EU. U navedenim slučajevima i nadalje se primjenjuje izravno oslobođenje od PDV-a kod isporučitelja dobara. 

4.    Radi pojednostavljenja postupaka za porezne obveznike i pravne osobe koje nisu porezni obveznici, ali su prešli prag stjecanja od 77.000 kuna, porezna obveza u slučaju tuzemnog prijenosa porezne obveze (npr. kod građevinskih usluga) prelazi samo na osobu koja je upisana u registar obveznika PDV-a, a ne na osobu koja je samo registrirana za potrebe PDV-a.

"Riječ je o pojednostavljenju koje se uvelike tiče proračunskih korisnika", kaže Kopun. 

Novim zakonom o PDV-u od 1. srpnja ove godine građevinska poduzeća našla su se u novoj situaciji da zatraže povrat PDV-a od Porezne uprave, dok su dotad to činili investitori. Prva iskustva s primjenom toga upućuju da je to izazvalo zahtjevan, dodatni angažman građevinskih poduzetnika u segmentu povrata PDV-a, kaže Kopun.  

Zakon o porezu na dobit 

U sustavu poreza na dobit Kopun skreće pozornost na sljedećih šest najznačajnih novosti za poduzetnike: 

1.    Iako su troškovi reprezentacije drastično smanjeni sa gospodarskom krizom koja je sve subjekte u punom zamahu zahvatila 2009. godine, naknadne porezne promjene vjerojatno neće imati drastičnijeg utjecaja na povećanje potrošnje poklona i darova poslovnim partnerima. Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost 1. srpnja 2013. godine, povećani su troškovi proizvoda, koji se ne smatraju reprezentacijom, i to sa 80 kuna na 160 kuna. No, ova izmjena nije bila popraćena usklađenjem sa Zakonom o porezu na dobit, te je stoga njegovim izmjenama potpuno očekivano sad i to definirano. Tako se prilikom izrade porezne prijave za 2013. godinu "troškovima reprezentacije ne smatraju se proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom “nije za prodaju”, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom do 80 kuna pojedinačne vrijednosti”.  " Porezna prijava predaje se do 30. travnja 2014., a očekuju se detaljne upute u Uputi Ministarstva financija za izradu PD obrasca", kaže Kopun.  

2.    Sljedeća promjena zadire u područje poznatije kao 'thin capitalizacion rule', a u biti radi se o globalnim nastojanjima da se regulira minimalno ulaganje stranih vlasnika u temeljni kapital tuzemnih tvrtki i njihovo financiranje putem kredita za koje se obračunava kamata. Prethodnim odredbama Zakona, u slučaju odobrenja zajmova od strane dioničara, odnosno člana društva, koji sadrži najmanje 25 posto dionica ili udjela u kapitalu, te ukoliko bilo kada u poreznom razdoblju ovi zajmovi premaše četverostruku svotu udjela tog dioničara, odnosno člana društva, na utvrđenu svotu troškovi kamata se ne smatraju porezno priznatima."Izbjegavanje ovog propisa međunarodne grupacije znale su provoditi na način da su otvarale zasebno povezano društvo koje se bavilo financiranjem ostalih povezanih društava unutar Grupe. Ovim izmjenama više nije bitno radi li se o matičnom društvu ili bilo kojem povezanom društvu koje ovaj kredit odobrava", kaže Kopun.

Izmjenama Zakona, naime, proširene su odredbe i na sva povezana društva dioničara, odnosno člana društva, koji sadrži najmanje 25% dionica, odnosno udjela u kapitalu. Navedene se odredbe o nepriznavanju troškova kamata odnose se temeljem odredbi čl. 32. st. 6. Pravilnika o porezu na dobit čivo na situaciju ukoliko kamate ne obračunava tuzemni porezni obveznik. Ova se odredba primjenjuje od 18. prosinca, odnosno za sve kredite odobrene od 19. prosinca 2013.  

3. Proširuje se mogućnost porezno priznatih otpisa potraživanja od kupaca i odobrene financijske imovine (krediti). Promjena je vrlo značajna pa se ne može 'preskočiti', no nove se odredbe isključivo odnose na kreditne institucije. 

4. Od 1. siječnja 2014. godine ukidaju se povlastice u vezi s plaćanjem poreza na dobitak na područjima posebne državne skrbi, ali se uvode povlastice za porez na dobit na tzv. potpomognutim područjima. 

5. Prethodnim odredbama Zakona bilo je definirano da se porez po odbitku plaća na sve vrste usluga osobama koje imaju sjedište u državama u kojima je opća ili prosječna nominalna stopa oporezivanja niža od 12,5 posto. Popis država donosi ministar financija. Izmjenama, pak, Zakona izostavljena je naznaka opće stope oporezivanja od 12,5 posto, već se navodi samo da se radi o “poreznim utočištima ili financijskim centrima” što navodno može biti indikativno za moguće informacije koje posjeduje Ministarstvo financija. Naime, popis i nadalje objavljuje ministar financija na internetskim stranicama Ministarstva financija i Porezne uprave. Također, porez po odbitku za ove usluge i nadalje iznosi 20 posto, ali iznimno za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, stopa poreza po odbitku iznosi 15 posto, kao što je to i situacija sa ostalim zemljama (pod pretpostavkom nepostojanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja). 

6. Akontacije poreza na dobit u narednoj godini, kada je u prethodnoj godini korištena porezna olakšica reinvestirane dobiti, od 1. siječnja 2014. godine obračunavati će se kao da porezna olakšica nije bila korištena. Dakle, iako će oporezivanje u tekućoj godini biti niže sa naslova reinvestirane dobiti, akontacija poreza na dobit za narednu godini utvrđivati će se kao da reinvestirane dobiti nije niti bilo. Navedeno je i na tragu prakse Porezne uprave tijekom 2013. godine, kada je od poduzetnika, koji su koristili olakšicu reinvestirane dobiti, tražen preliminarni obračun poreza na dobit, na bazi koje su utvrđene nove akontativne rate poreza na dobit. 

Zakon o porezu na dohodak 

U sustavu poreza na dohodak slijede dvije značajnije promjene koje se tiču korporativnog sektora: 

1. Dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica radnicima, čije dionice kotiraju na burzi, po povoljnijim uvjetima smatra se primitkom u naravi po osnovi nesamostalnog rada tih radnika, a ne više dohotkom od kapitala. Na ovaj način izjednačena su prava i obveze radnika bez obzira na to kotiraju li dionice na burzi ili ne. Primici u naravi po osnovi udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društva, koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i nadalje se smatraju dohotkom od kapitala. 

2. Sukladno i izmjenama Zakona o porezu na dobit, uvode se i olakšice vezane uz potpomognuta područja. I to: 

–    3.200 kuna mjesečno za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupini po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hr-vatske i na području Grada Vukovara

–     2.700 kuna mjesečno za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. 

Što se tiče JOPPD obrasca, kao i pitanja vezanih uz skorašnju primjenu, Kopun skreće pozornost da je Porezna uprava dala primjere popunjavanja JOPPD obrazaca, koji prate svaki od pojedinačno specifičnih situacija. "Web stranica sa koje možete download-ati 36 različitih primjera je sljedeća: http://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Stranice/Primjeri-popunjavanja-JOPPD-obrasca-.aspx", kaže Kopun.