Povreda je Ustava ako sud ne obrazloži prigovor
Prema stavu Ustavnog suda u odluci br. U-III-1189/2007 za ustavnosudski postupak relevantna je činjenica da je podnositelj prigovor prekluzije isticao u odgovoru na tužbu, te ga ponavljao u žalbi i reviziji. Prvostupanjski sud o tom prigovoru nije se očitovao, dok se drugostupanjski i Vrhovni sud o tom prigovoru nisu očitovali valjanim pravnim razlozima. Oba suda naime samo ponavljaju utvrđenu činjenicu da se ne radi o brisovnoj tužbi podnijetoj na temelju članka 129. Zakona o zemljišnim knjigama, već da je riječ o višestrukom ugovaranju otuđenja koje je uređeno člankom 125. Zakona o vlasništvu. Pritom su zanemarili činjenicu, na koju je podnositelj tijekom postupka upozoravao, da je odredbom stavka 2. tog članka propisan rok u kojem se tužba za brisanje upisa može podnijeti. Ocjena sudova o tome je li tužba tužiteljice podnijeta u tom roku ili izvan njega, od neposrednog je značaja za odlučivanje o pravima i obvezama podnositelja u konkretnom sporu. S obzirom na navedeno, Ustavni sud utvrđuje da je postupak, koji je prethodio ustavnosudskom, bio vođen na način koji ne udovoljava zahtjevima ustavnog jamstva na pravično suđenje.

Državna tijela moraju zatražiti mišljenje DORH-a
Prema stavu Vrhovnog suda RH br. Rev 1072/07, prema odredbi čl. 16. st. 3. Zakona o državnom odvjetništvu, nadležna državna tijela Republike Hrvatske dužna su prije sklapanja pravnog posla o stjecanju ili otuđenju nekretnina pribaviti od Državnog odvjetništva RH mišljenje o pravnoj valjanosti tog pravnog posla. Dakle, za sklapanje pravnog posla s nekretninama državna tijela Republike Hrvatske moraju pribaviti samo mišljenje o pravnoj valjanosti pravnog posla kojeg namjeravaju sklopiti, a ne i odobrenje za njegovo sklapanje.

Odgovara: M. Ljubenko, dipl. iur

Pitanja vezana za pravnu tematiku šaljite na redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku pravo