Tvrtka Altpro prošlog je tjedna, u okviru 17. Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu koje organizira hrvatska Vlada, osvojila nagradu za najuspješniju inovativnu tvrtku u 2012. godini za nove inovativne proizvode koji su već našli put na globalno tržište.  

To je još jedno od brojnih priznanja koje iz godine u godinu dobiva ova tvrtka za razvoj i proizvodnju opreme za željeznička vozila i infrastrukturu. Na svoj put krenuli su 1994. godine sa samo četiri zaposlena. Inovativnost i ulaganje u visoku tehnologiju doveli su Altpro na globalno tržište, na kojem ta tvrtka djeluje kao jedan od samo četiri svjetska  proizvođača uređaja kompletnih sigurnosnih sustava za željeznička vozila i infrastrukturu. Altpro je još prije deset godina kao jedini proizvođač u regiji uvršten u "Railway directory" (svjetski "tko je tko" na području željeznica) za infrastrukturu. Također, zahvaljujući razvoju novih proizvoda u koje se uključuju i druge tvrtke, Altpro je s oko 40 svojih kooperanata stvorio željeznički inovacijsko proizvodni klaster.

Zvonimir Viduka, direktor i osnivač tvrtke Altpro u razgovoru za Poslovni.hr pojašnjava što domaća priznanja znače za poslovanje tvrtke, koja 70 posto prihoda ostvaruje kroz izvoz, te otkriva buduće planove i nova tržišta koja Altpro planira osvojiti u narednim godinama.

Nedavno ste dobili nagradu za najuspješnije inventivnog poduzetnika, što za vas znači to priznanje?

Priznanja vlastite države za razvoj inovativnih proizvoda su uvijek važna. Naši strani kupci tretiraju ta priznanja kao dokaz kvalitete tvrtke i njenih inovativnih proizvoda.

U koliko zemalja Altpro trenutno izvozi?

Do kraja 2012. godine proizvode smo plasirali u 34 zemlje svijeta na svih šest kontinenata. U većini zemalja su to prve isporuke i probijanje na tržište, a u nekim već imamo uhodane narudžbe kao u Indoneziji, Velikoj Britaniji, Slovačkoj, Austriji, Italiji, Čileu. Ove godine smo preko partnera iz Francuske i Velike Britanije dobili prve narudžbe iz Kameruna, Uzbekistana i Turkmenistana.

Nedavno ste se vratili iz Turske, kakvi su dojmovi i što konkretno očekujete kao rezultat sudjelovanja na sajmu? Koliko su sajmovi važni za proširenje izvoza u vašoj branši? Jeste li zadovoljni kako to obavlja Hrvatska gospodarska komora?

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Turska je jedna od potencijalno najvećih tržišta gdje djelujemo od 2005. godine. I ove godine smo izlagali u organizaciji HGK i zadovoljni smo kontaktima. Sajmovi su i dalje najvažniji način ostvarenje poslovne komunikacije i ozbiljne prodaje. Mi smo i počeli s izlaganjem na sajmovima koje je organizirala HGK i tu smo stekli veliko iskustvo i otvorili mnoga tržišta. Zadnjih godina smo dosta izlagali na specijaliziranim sajmovima po svijetu samostalno, neki puta i kao jedini predstavnici tranzicijske Europe. Mislimo kako to HGK obavlja na nivou zapadnoeuropskih komora, i šteta je što naše tvrtke to više ne koriste.

Dobitnik ste brojnih nagrada u zemlji, no kakvo je vaše poslovanje u Hrvatskoj s obzirom na stanje sektora, računate li na neke poslove u projektu obnove voznog parka i infrastrukture domaće željeznice?

"Naše poslovanje u Hrvatskoj se u zadnjih godinu dana poboljšalo. Postoji intenzivna komunikacija s Ministarstvom i HŽ Infrastrukturom, popravilo se plaćanje. Rezultat te komunikacije su i naši prijedlozi nekih investicijskih projekata koji su važni za podizanje sigurnosti na prugama HŽ-a, kao i jedan veliki razvojni projekt u kojem bi osim nas i HŽ Infrastrukture sudjelovale i neke naše znanstveno istraživačke tvrtke. 

Otvara li se po tom pitanju za vas neka perspektiva s ulaskom Hrvatske u EU?

"Potencijalni problem kod projekata koje financira EU za HŽ su dobitnici tih tendera, strani integratori koji izbjegavaju domaće tehnološke tvrtke poput nas, već više koriste domaće tvrtke za poslove niže tehnološke razine. To je nama u dosadašnjim EU projektima u Hrvatskoj oduzelo dosta referenci za izvozne poslove, a mi trenutno imamo najkonkurentnije sigurnosne uređaje s jedinim certifikatom SIL4 dobivenim u njemačkom TUV-u (globalna tvrtka za sigurnosne standarde, sinonim za kvalitetu). Tu stoga očekujemo reakciju naših vlasti, jer EU fondovi neće ispuniti svoj zadatak i aktivirati domaća izvozna inovativna rješenja.

Kako će općenito ulazak Hrvatske u EU utjecati na plasman vaših proizvoda u Uniji?

"Mi smo na tržištu Europske unije od 2004. godine, kada smo kao prva tvrtka iz tranzicijske Europe primljeni u zajednicu proizvođača za željeznicu UNIFE sa sjedištem u Bruxellesu. To nam je omogućilo kontakte sa svim važnijim tvrtkama u EU i svijetu te povezivanje s njima. Također smo članovi i dviju radnih grupa UNIFE koje direktno surađuju s Europskom komisijom, što se pokazalo važnim kod donošenja nekih standarda koji imaju utjecaj na naš posao.
Ulazak Hrvatske u EU će još više povećati konkurentnost i plasman naših proizvoda u EU. Očekujemo kako će nam se smanjiti mnogi troškovi, ali i povećati mogućnost uklanjanja lokalnih barijera u nekim zemljama uz pomoć EU institucija.

Može se čuti o protekcionizmu u nekim europskim zemljama na koje je teško plasirati proizvod neovisno o kvaliteti. Kakva su vaša iskustva?

"Protekcionizam je uvijek postojao i postojat će. On može biti ostvaren na razne načine, od standardizacije, lokalne homologacije, jezičnih barijera, prevođenja svega i svačega. Na primjer, već  devet godina pokušavamo ući na tržište Njemačke željeznice DB, i do sada bismo već mogli napisati knjigu pod naslovom ''Kako onemogućiti tuđi konkurentski proizvod''. Mislim kako bi iz te knjige i naše državne tvrtke mogle naučiti kako se štiti domaće tržište i domaći proizvodi, a sve to na zakonski regularan način. Mi smo zahvaljujući tim blokadama i nesuvislim zahtjevima dotjerali naše proizvode i povećali njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu. Inovacije ionako nastaju iz zahtjeva i potreba tržišta.

Na koja nova tržišta računate, što je s Kinom i tim dijelom svijeta, kakva je vaša strategija po tom pitanju?

"Zadnjih godina najbolje kontakte smo imali s azijskim tržištem i tamo smo najbolje prihvaćeni. S raznim kineskim partnerima smo već u kontaktu devet godina, a ove godine su se profilirala dva ozbiljnija s kojima već pripremamo prave projekte. Naša strategija za takva tržišta je jednostavna– naći najjače lokalne tehnološke tvrtke i povezati se s njima. Takvo poslovanje sada osim Kine imamo i u Indoneziji, Južnoj Koreji i Indiji."

Kakvi su budući planovi po pitanju rasta, zapošljavanja, širenja tržišta?

Preseljenjem u novi razvojno inovacijski centar u Odri kroz HBOR program "Pronalasci  2012.", povećali smo broj zaposlenih, promet i ono najvažnije  – izvoz. Ove godine imamo u planu i dalje rasti, ovisno o narudžbama iz inozemstva. Ako dođe do realizacije predloženih projekata s HŽ Infrastrukturom mogli bismo napraviti i veći rast. I dalje razvijamo nove inovativne proizvode, jer samo stalni razvoj, inovacije i učenje može omogućiti tehnološkoj tvrtki da opstane na globalnom tržištu, a mi smo s 19 zemalja u koje smo izvozili 2008. godine sada na 37 zemalja. To je dokaz da dobro radimo.