Rusko preuzimanje udjela u Molu na noge je diglo Mađarsku i isprovociralo žestoke reakcije i vladajućih i oporbe o ugroženosti mađarskog nacionalog interesa tim činom. “Vitalni je nacionalni interes Mađarske učiniti sve kako bi očuvala neovisnost nacionalne naftne kompanije”, izjavio je mađarski ministar energetike Csaba Molnar, dodavši da se Vlada uvijek protivila pokušajima neprijateljskog preuzimanja. I sam Zsolt Hernádi, predsjednik Uprave Mola, u obraćanju parlamentu dao je naznačiti da je ipak riječ o neprijateljskom preuzimanju, o kojem Uprava Mola nije ništa znala.

Iznenađena uprava
“Ostali smo iznenađeni kada smo na Surgutneftegasovim web stranicama vidjeli kako spominju vertikalnu integraciju kompanija. Kako tako nešto može raditi financijski investitor?” zapitao se Hernádi. “Potez Surguta predstavlja iznenađenje iz više aspekata, a posebno s obzirom na visoku cijenu koju je platio za dionice” -rekao je Hernádi koji smatra da OMV-ova prodaja 21,2 postotnog udjela u vlasništvu Mola u pitanje, između ostalog, dovodi energetsku opskrbu i neovisnost Mađarske i Europe. Uz to, ona će utjecati na sve zemlje u kojima posluje mađarski Mol, pa tako i na Hrvatsku, naglasio je Zsolt Hernádi. Kako ne prestaju komentari da je plaćanjem dvostruko veće cijene za dionicu Mola u odnosu na zaključnu cijenu od petka, Surgutneftgas zapravo najavio uzimanje ostatka kompanije, a kako je jasno da Uprava Mola na to ne gleda blagonaklono, doista se otvara pitanje pretvara li se ova akvizicija u neprijateljsko preuzimanje. U tom bi slučaju i refleksija na Hrvatsku, odnosno Inu, ali kako tvrde mađarski oporbenjaci i na realizaciju LNG terminala, bila puno snažnija. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec u ponedjeljak je Poslovnom dnevniku rekao da se odnosi između dioničara u Ini mijenjaju ukoliko dođe do značajne promjene vlasništva Mola (više od 50) posto ili do neprijateljskog preuzimanja kompanije. U tom slučaju se aktivira klauzula iz dioničkog ugovora prema kojoj hrvatska Vlada može reotkupiti Molov paket Ine. Uvjet klauzule po kojoj bi se to eventualno realiziralo te njezin obvezujući karakter još su nepoznati. Poznavatelji smatraju da će razvoj situacije ovisiti o ruskom stavu prema vlasništvu u Ini, ako preuzme Mol. S obzirom da je i njima vjerojatno stalo imati što više tržišta pod svojom kontrolom, pitanje je bi li tek tako pristali hrvatskoj strani “vratiti” Molov udio. Pri tom ne treba zaboraviti snagu ruskih pregovaračkih agumenata, odnosno činjenice da je Rusija glavni opskrbljivač Hrvatske plinom.

Interesi Rusije
Strah Mađara su pojačale i spekulacije kako se iza Surguta krije naftna kompanija Rosnjeft. Izvršni direktor Surguta, Vladimir Bogdanov, nominiran je za člana uprave Rosnjefta, pa su krenule priče kako iza svega stoje interesi Rusije da putem te kompanije zakorači na tržišta EU. U srijedu je prvi čovjek Rosnjefta, Sergej Bogdačinkov, demantirao takva nagađanja.“Trenutno ne razmišljamo o spajanju sa Surgutom. To ovisi o vlasnicima, a ne menadžmentu”, rekao je Bogdačinkov. Istodobno, oni koji misle da je u vlasničku struktura Surguta uključen i premijer Vladimir Putin, misle da bi se Surgut mogao pojaviti kao aktivan igrač, čak i na ruskom tržištu. Hrvatsko tržište, čini se, očekuje razvijanje nekog preuzimačkog scenarija vezanog uz Mol, a posredno i Inu, s obzirom da je cijena dionice Ine u jučerašnjem trgovanju nakon dugo vremena bila u pozitivnoj blokadi, a trgovinu je završila 4,29 posto u plusu.