Pomoćnica ministra regionalnog razvoja i EU fondova Marija Vučković rekla je u petak navečer u Opatiji da su se regionalne razlike u zemlji znatno povećale od 2009. godine te sada Zagreb s 18,54 posto stanovnika ostvaruje 34 posto hrvatskog BDP-a, a da potpomognuta područja zauzimaju 53 posto zemlje i imaju 23 posto stanovnika.

Pomoćnica ministra Marija Vučković sudjelujući na panel diskusiji o stanju i perspektivama lokalne i regionalne samouprave i uprave u Hrvatskoj, prvom dijelu programa 12. međunarodne znanstvene konferencije IMR (Interdisciplinary Management Research)  rekla  je i  da su  otoci između dva popisa stanovništva povećali broj stanovnika sa 123.000 na 133.000,  te kako to pokazuje korisnost politika i mjera za razvoj otoka, kao i poboljšane prometne povezanosti.

 U uvodnom je govoru Vučković je govoreći o sadašnjem stanju i mjerama koje se pripremaju na području regionalnog razvoja, ocijenila da je postojeći sustav indeksa razvijenosti neodgovarajući jer je postavljen tako da ne uvažava dovoljno demografske pokazatelje i odumiranje stanovništva.

 Po tom sustavu su razvijeniji krajevi oni koji najbrže gube stanovništvo, rekla je. Najavila je da će se novi sustav indeksa razvijenosti donijeti do kraja ove godine, da će više vrednovati demografske pokazatelje, gospodarske okolnosti, prometnu udaljenost i klimatske uvjete.

 Vučković je istaknula da ministarstvo radi na novoj strategiji regionalnog razvoja, čiji će nacrt predstaviti do kraja lipnja pa bi se trebala usvojiti u trećem kvartalu godine.  Sve predložene mjere donijet će se u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, akademskom zajednicom, gospodarstvom i drugim dionicima, navela je.

  U raspravi o stanju i perspektivama lokalne i regionalne samouprave i uprave u Hrvatskoj, nazočni župani suglasili su se da teritorijalni preustroj temeljen na ukidanju županija ili smanjenju njihova broja ne bi donio očekivane rezultate nego da bi trebalo postojećim županijama prenijeti više ovlasti i fiskalnog kapaciteta. 

 Predsjednik zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk ocijenio je  da se samo tako može provesti decentralizacija. "Država ne treba centralizirati ono što je najbolje decentralizirano, a to su županije", istaknuo je.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je naveo da bi regionalni preustroj bio samo "okvir slike" , a da bi tek prava decentralizacija bila sadržaj. "Županije su pokazale efikasnost jer su sve poslove što je država prenijela na njih obavile kvalitetnije i učinkovitije, ocijenio je.  No, Komadina je ustvrdio i da  za provedbu regionalnog razvoja neke županije imaju premale okvire i nemaju dovoljno upravljačkih kapaciteta te da bi za kvalitetniji regionalni razvoj bile bolje veće regionalne cjeline.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

 Istaknuo je da sad i gradovi i županije imaju premale upravljačke ovlasti te se nalaze pod svojevrsnim skrbništvom države, jer se za većinu koraka moraju tražiti odobrenja i dozvole države. 

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić ocijenio je da je Hrvatska jedna od najcentraliziranijih država u Europi s vrlo neravnomjernim stupnjem regionalnog razvoja.  Za ilustraciju je naveo da 63.000 stanovnika njegove županije radi u Zagrebu pa  tamo i plaća porez koji se računa prema lokaciji radnog mjesta, pa time Zagreb postaje još bogatiji u odnosu na ostale.

Virovitičko-podravska županica Sanja Bošnjak rekla je da bi, po uzoru na neke razvijene europske zemlje, statističke regije trebale biti složene tako da potiču razvoj. Sada su slavonske županije u cjelini sa Zagrebom i sjeverozapadom Hrvatske, što nerealno podiže razinu njihove razvijenosti, rekla je. 

 Potpredsjednik Sabora Ante Sanader ustvrdio je da je problem županija što nemaju dovoljno fiskalnog kapaciteta, a dodjeljuju im se stalno nove zadaće.  "Bilo je logično da za vrijeme rata zemlja bude centralizirana, a onda potom nijedna vlast nije bila spremna decentralizirati je", rekao je.

 Skup, koji završava 22. svibnja, organiziraju Ekonomski fakultet u Osijeku, Poslijediplomski studij menadžmenta, Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku i sveučilište Hochschule Pforzheim.