Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) trebao bi, osim uređenja sustava cjeloživotnog učenja, pozitivno djelovati na gospodarstvo jer bi omogućio da se stjecanje znanja i vještina uskladi s potrebama tržišta rada, rečeno je na konferenciji održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

HKO treba povezati ishode učenja u svim obrazovnim institucijama i postaviti ih u međusobne odnose u Hrvatskoj i međunarodnoj razmjeni, rekao je državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs. To znači da treba osigurati priznavanje inozemnih kvalifikacija u Hrvatskoj, ali i prepoznavanje i priznavanje hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu, kaže Fuchs, zamjenik predsjednika Povjerenstva za izradu HKO-a. HKO treba harmonizirati s Europskim kvalifikacijskim okvirom za cjeloživotno učenje koji su europske zemlje pokrenule 2004. godine kako bi povećale transparentnost obrazovnih kvalifikacija i potaknule mobilnost građana i cjeloživotno učenje. Hrvatska je projekt izrade HKO-a pokrenula u ožujku 2006., a Vlada je sredinom prošle godine prihvatila Polazne osnove i imenovala Povjerenstvo za izradu HKO-a. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić ocijenio je kako je izrada HKO-a prilika da se vrijednosno izjednače akademsko i stručno obrazovanje. U Hrvatskoj prevladava mišljenje da su sveučilišni studiji vredniji od stručnih studija, a teoretska znanja su na višoj cijeni od praktičnih, upozorio je Topić. Koordinator ETF-a, EU-ove agencije za potporu strukovnom obrazovanju zemalja pristupnica EU, Karl-Axel Skjolstrup, napomenuo je kako je HKO je izuzetno važan za budućnost mladih Hrvata na tržištu rada.