Zgrade troše gotovo 40 posto energije, a priuštivo stanovanje neprestana je društvena tema. Glavno je pitanje kako projektirati prostore koji su zeleni, učinkoviti i otporni, a da pritom ne koštaju toliko da ih si rijetko tko može priuštiti.

Na panelu ‘Kako projektirati prostore za budućnost – energetski učinkovito, inkluzivno i priuštivo’ sudjelovali su Ines Androić Herceg, partnerica u konzultantskoj tvrtki Haldena savjetovanje, Mladen Jošić, glavni projektant obnove zgrade Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Vlasta Zanki, predstojnica zavoda na zagrebačkom Geotehničkom fakultetu i predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia), te Margareta Zidar, vodeća istraživačica u Odjelu za energetsku učinkovitost na Energetskom institutu Hrvoje Požar.

Napredak i promjena

Zanki je ocijenila kako su domaći zakoni vezani uz prostore budućnosti dobri jer pratimo zakonodavni okvir i direktive Europske unije.

“U području sam dugi niz godina, no nakon nekoliko desetljeća mogu reći da jesmo napredovali i promijenili se. Sada, u principu, gradimo zgrade gotovo nulte energije (NZEB, Nearly Zero Energy Buildings), odnosno zgrade s vrlo niskom potrošnjom koje same proizvode energiju iz obnovljivih izvora. Iduće godine s novim zakonom koji nas čeka, uskladit ćemo se tako da se od 2028. godine nove zgrade grade kao ‘zero emission buildings’ (ZEB), odnosno zgrade s nultim emisijama.

Dakle, zakonodavni okvir je napredovao, a i zgrade koje danas gradimo su sve naprednije. Međutim, pred nama je još jedan veliki izazov, kako obnoviti postojeći fond zgrada, kako bismo smanjili emisije i u tim postojećim objektima”, rekla je Zanki. Pojasnila je kako je potrebna zelenija gradnja jer ona, izuzev smanjenja emisija količine stakleničkih plinova, smanjuje štetu korištenjem fosilnih goriva zbog kojeg imamo lokalno zagađenje zraka, posebice u velikih gradovima. “Osim zahtjeva da zgrade postanu zgrade gotovo nulte emisije, velik je naglasak na obnovi postojećih zgrada i tu se ostvaruju najznačajnije uštede.

Do sada smo u Hrvatskoj provodili prema načelu “Energy Efficiency First”, i to čak i prije nego što je to načelo formalno uvršteno u Direktivu o energetskoj učinkovitosti. Razlog je taj što je naš fond zgrada vrlo star i često bez adekvatnih mjera toplinske zaštitne ovojnice. Ono što sada može donijeti još veće smanjenje emisija CO2 jest promjena energenta koji koristimo u zgradama. To je korak koji moramo pripremiti za iduće razdoblje. No, ne smijemo djelovati samo na razini zgrada, potrebno je promijeniti i izvore energije na sustavnoj razini”, rekla je Zidar.

Zelene strategije

Androić Herceg pojasnila je koje konzultantske usluge pruža u javnom i privatnom sektoru u procesu zelene tranzicije i održivog urbanog razvoja.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“Moj rad se odnosi na projekte povezane s održivim urbanim razvojem, primjenom rješenja temeljenih na prirodi, prilagodbom klimatskim promjenama, kružnim gospodarenjem prostorom i zgradama, ali i urbanom mobilnošću, uključujući digitalizaciju mobilnosti i upravljanje voznim parkovima. Također, pomažemo gradovima u izradi različitih strategija razvoja, primjerice strategija zelene urbane obnove i razvoja zelene infrastrukture”, kazala je Androić Herceg.

Jedan od primjera dobre prakse je zgrada Fakulteta političkih znanosti, koji je kao i objekt u kompleksu Valamara, dobitnik nagrade Hrvatskog savjeta za zeleno graditeljstvo. Jošić je kazao kao je prvi izazov bila reakcija korisnika na jedan prilično radikalan prijedlog koji je u potpunosti transformirao postojeću zgradu, no dobro je bio prihvaćen. Jošić navodi kako je Fakultet ranije samo za grijanje znao imati račun oko 7500 eura, a sada svu struju u zgradi plate 4500 eura.