Žene su i dalje rubna tema u zakonodavstvu i rodnoj uravnoteženosti u politici

Autor: Lucija Špiljak , 29. ožujak 2021. u 08:40
U naredne tri godine je pravo vrijeme da nastavimo s idejom kreiranja ženskog lobija u Saboru/PD

Broj kaznenih djela među bliskim osobama porastao 29% u odnosu na 2019., a najveći je skok u nasilju u obitelji od 39 posto.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj nastavlja progovarati o temama rodne ravnopravnosti te izazovima s kojima se žene suočavaju u privatnom i profesionalnom životu u vrijeme pandemije.

Povodom toga organizirana su u petak nova dva video panela koje je moderirala novinarka Poslovnog dnevnika Majda Mikulandra, a događaj je otvorila voditeljica Ureda Violeta Staničić Simeonova.

Tema prvog panela bilo je nasilje u obitelji u doba krize. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić navela je najnovije podatke prema kojima je broj kaznenih djela među bliskim osobama porastao 29% u odnosu na 2019., a najveći je skok u broju počinjenja kaznenih djela nasilja u obitelji s porastom od 39%.

U većini slučajeva žrtve su bile žene, oko 76% posto, stoga se javlja i velik problem femicida žena koje stradavaju od partnera.

Osuda okolina

“Mnoge žrtve ne prijavljuju nasilja zbog straha i osude okoline. Žene su bile na prvoj crti obrane u pandemiji. Svjedočili smo i velikom pritisku u zdravstvu i prenamjeni bolničkog kapaciteta, što je utjecalo i na reproduktivna prava rodilja i trudnica; otežanu ili potpunu nedostupnost pojedinih zdravstvenih usluga, zabranu pratnje na porodu, odvajanje novorođenčadi od majke, vršenje poroda carskim rezom i kada za time nije bilo potrebe…

Zaprimili smo lani veliki broj upita i pritužbi vezano uz ravnopravne odnose, posebno roditelja čiji gubitak posla ili neizvjesnost ugrožava obiteljsku egzistenciju.

Pandemija je utjecala na položaj žena na tržištu rada i pred nama su brojni izazovi”, rekla je Ljubičić. Psihologinja u Domu za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja Duga-Zagreb, Silvia Vuković, osvrnula se na sigurne kuće koje su ključne u zaštiti žrtava obiteljskog nasilja.

To su najčešće žene, ali i djeca i muškarci, a Vuković je navela kako se nasilje povećalo najviše u intenzitetu jer su obitelji provodile po cijele dane zajedno.

U većini sigurnih kuća zbog pandemije se rad nije normalizirao, a suočili su se s nedostatkom materijalnih sredstava i kadrova. Porastao je broj kaznenih prijava, a smanjio se broj prekršajnih što je dobro jer se drugačije tretiraju.

“Bez sustavne i koordinirane pravne prevencije neće biti dugoročnog poboljšanja”, poručila je Vuković.

Dopredsjednica ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Zlatica Štulić navela je kako je od ožujka 2020. do veljače 2021. bez posla ostalo 34.632 ljudi, od čega 16.029 žena.

U sektoru maloprodaje riječ je o 2800 žena i 1300 muškaraca. “Žene žive u vrsti ekonomskog nasilja jer češće rade u prekarnim oblicima rada, često s ugovorima na nepuno radno vrijeme. Zbog straha od koronavirusa žene dale su otkaz ili tražile neplaćene dopuste kako bi zaštitile sebe i obitelj obitelji, ili se odricale godišnjih odmora da ne dobe otkaz”, upozorila je Štulić.

Psihijatrica iz KBC-a Zagreb Maja Šeparović Lisak rekla je kako su ljudi teže podnijeli potres nego pandemiju, čime se, posebno kod ljudi koji su ranije imali poteškoća, intenzivirao strah, tjeskoba, napetost, poremećaj spavanja i depresivno stanje; već poznati slijed u kriznim situacijama.

“Osim što kriza dugo traje, problem je socijalna izolacija jer u krizi nam socijalizacija pomaže, a sada smo i tu onemogućeni. Tu je i usmjerenost prema ukućanima, zbog čega je porasla napetost između članova zbog narušene rutine. Nije riječ samo o ženama već i o djeci koja se ne mogu zaštititi”.

Dekanica Akademije dramske umjetnosti, Franka Perković Gamulin, osvrnula se na seksualne optužbe muških kolega.

Grupa na Facebooku “NisamTražila” potaknula je u siječnju žene da anonimno progovore o seksualnim napadima muškaraca na visokim pozicijama. Perković Gamulin smatra kako službenih prijava nije bilo jer, osim što žrtve nemaju povjerenje u sustav i boje se stigmatizacije društva, nisu postojali jasni i povjerljivi kanali komunikacije.

Stoga su na ADU-u otvorili anonimnu online anketu preko koje stigao veći broj prijava prema trenutnim i nekim bivšim nastavnicima Akademije.

“Imamo trenutno tri prijaviteljice koje su odlučile sudjelovati u sudskim procesima”, rekla je dekanica.

Tržište rada

Tema druge diskusije bile su žene na tržištu rada. Potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac navela je kako su žene i dalje rubna tema u zakonodavstvu i rodnoj uravnoteženosti u predstavničkim tijelima na lokalnoj i državnoj razini.

“No, imamo glasne i artikulirane žene u ovom sazivu Sabora, a postoji i dominacija u javnom prostoru žena, neovisno o kojim političkim opcijama se radi. U naredne tri godine je pravo vrijeme da nastavimo s idejom kreiranja ženskog lobija u Saboru. Moramo raditi i na kulturi dijaloga i argumenata”, rekla je.

Zastupnica u EP Sunčana Glavak rekla je kako na njegovim sjednicama nema uvreda spram žena kao što je to česti slučaj u Hrvatskom saboru, ali i u hrvatskom javnom prostoru.

“Imamo oko 41% žena, što je znatan pomak u odnosu na 1979. kada je na prvim izborima za EP mandat dobilo tek 15% žena. Važna je i medijska pismenost – moramo pripremiti mlade na to kako konzumirati medije, ali i da ih osvijestimo kako mediji prezentiraju i žene i muškarce. Nećemo se tako brzo riješiti stereotipa”, rekla je Glavak.

Komentirajte prvi

New Report

Close