Zeleno poslovanje nije jeftino, ali je dugoročno isplativo i može biti presudno

Autor: Rosana Šimunović , 22. ožujak 2022. u 22:00
Foto: Shutterstock

Gospodarske štete od klimatskih ekstrema u Europskoj uniji u prosjeku iznose više od 12 milijardi eura godišnje, a u Republici Hrvatskoj oko 71,5 milijuna eura.

Od 1950. godine svjetsko stanovništvo utrostručilo se na gotovo 8 milijardi, a ekonomska proizvodnja povećala se 12 puta. Potražnja za prirodnim resursima će očekivano rasti, a mi već trošimo što dvije Zemlje mogu pružiti. Metaforički i doslovno rečeno, i ptice na grani znaju da ljudsko djelovanje negativno utječe na ekosustave i klimatske promjene.

Klimatska kriza
Da ozbiljnost situacije nije pretjerana, potvrdio je krajem veljače UN-ov klimatski panel (IPCC) u najnovijem Izvješću o utjecaju klimatskih promjena. Zaključeno je da su gubitci i štete od klimatskih ekstrema veće od očekivanih i da su posljedice neizbježne. U EU-u gospodarski gubitci u prosjeku iznose više od 12 milijardi eura godišnje, a u Republici Hrvatskoj oko 71,5 milijuna eura. Scenariji nisu optimistični.

U proteklih nekoliko godina intenzivirale su se akcije u borbi protiv klimatskih promjena i postavljali ambiciozni ciljevi prema postizanju ugljične neutralnosti (Europski zeleni plan, Europski propis o klimi, Fit for 55…).

Svijet, ili točnije rečeno, većina je prepoznala da postoji klimatska kriza i da su klimatske promjene ‘egzistencijalna prijetnja’. Tvrtke su također počele razvijati planove za smanjenje emisija, a održivo ulaganje je postalo jedno od vodećih trendova.

Suočavanje sa stvarnošću
Posljednje dvije godine dramatično su pokazale da stvari mogu ispasti prilično drugačije od predviđenih. Uz izazove poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, suočili smo se s izvanrednim situacijama obilježenima pandemijom, rastućim geopolitičkim rizicima, migracijama, energetskom krizom… Sve to zahtjeva realizam i promjenu paradigmi.

Kriza u Ukrajini je potaknula nova pitanja o klimatskoj i energetskoj politici. EU radi na planu ˝REPowerEU˝ kako bi se ubrzalo uvođenje inovativnih rješenja temeljenih na vodiku i električne energije iz obnovljivih izvora u industrijskim sektorima.

Kao jedna od ključnih prepreka ulaganjima u OIE utvrđeni su dugotrajni administrativni postupci te se može očekivati pojednostavnjenje i skraćivanje postupka izdavanja dozvola. Iako je postizanje ciljeva ugljične neutralnosti daleko od realizacije, je li moguće ubrzanje dekarbonizacijskog puta?

Transformacija poslovanja
Sve strože regulatorne obaveze, poskupljenje prirodnih resursa, rastući segment zelenih potrošača neminovno će utjecati na poslovanje poduzeća. Zelena transformacija postat će nužnost za većinu. To podrazumijeva ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, certificiranje proizvoda, digitalizaciju, razvoj novih poslovnih modela, zelenih tehnologija i sl.

Primjer inovativne poslovne prakse je danska energetska kompanija Ørsted s ambicioznim ciljem klimatsko neutralnog poslovanja do 2025. Početkom godine sklopili su zanimljivu suradnju s njemačkim proizvođačem čelika Salzgitterom čiju će proizvodnju Ørsted opskrbljivati zelenim vodikom i električnom energijom iz svojih priobalnih vjetroelektrana, dok će isti taj niskougljični čelik koristiti za izgradnju svojih postrojenja.

Postoje i planovi za recikliranje otpada iz rabljenih vjetroturbina u proces proizvodnje čelika. Ova suradnja je pravi primjer kružne ekonomije.

Još jedan model dekarbonizacije je švedski projekt HYBRIT koji je proizveo prvi ‘zeleni’ čelik zamjenom ugljena vodikom u procesu proizvodnje. Projekt je nastao u suradnji tvrtki SSAB, LKAB i Vattenfall uz potporu znanstvene zajednice. Tradicionalna proizvodnja čelika čini oko osam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, a ovakvi projekti bi uvelike pridonijeli smanjenju globalnih emisija.

Pravovremena prilagodba zahtjevima na tržištu može biti ključna za opstanak poslovanja, no za uspješnu zelenu transformaciju nužna je promjena načina razmišljanja te redefiniranje poslovne strategije. Analiza spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju, koju je provela HGK u 2021. godini, pokazuje da je samo 27 posto tvrtki započelo s intenzivnim pripremama za pokretanje procesa zelene tranzicije, a većina tek namjerava započeti.

Za motivaciju i razvoj održivih poslovnih modela i strategija ključna će biti podrška donositelja odluka, suradnja javnog i privatnog sektora te financijska podrška putem europskih i nacionalnih fondova.

Mogućnosti financiranja
Europska unija prepoznala je zelenu tranziciju kao jedan od ključnih ciljeva. U Hrvatskoj će se ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju te inovativna rješenja u poduzetništvu sufinancirati kroz Višegodišnji financijski okvir za 2021.-2027. te Nacionalni plan otpornosti i oporavka (NPOO). Ukupno će se, kroz komponentu ‘Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo’ iz NPOO-a, dodijeliti 2,86 milijardi kuna za poticanje inovacija mikro, malih i srednjih poduzeća.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će krajem ožujka objaviti prva dva poziva za mikro, male i srednje poduzetnike iz NPOO-a. Radi se o pozivima ‘Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća’ i ‘Komercijalizacija inovacija’.

Krajem ožujka se, također, očekuje drugi poziv za projekte manjih razmjera (mali projekti) Inovacijskog fonda. Inovacijski fond je jedan od najvećih fondova za inovativne nisko-ugljične tehnologije. Namijenjen je projektima iz energetski intenzivnih industrija koji su u visokom stupnju spremnosti te mogu brzo donijeti nova rješenja na tržište.

Biti zelen nije jeftino, ali je dugoročno isplativo. Smanjenje troškova, veća produktivnost, jačanje otpornosti, otvaranje novih tržišta, pristup zelenom financiranju potencijali su zelenog poslovanja.

*Rosana Šimunović, suradnica za razvoj poslovanja, Ires ekologija

Komentirajte prvi

New Report

Close