Udruge Pokret otoka i Obnovljivi izvori energije Hrvatske danas će na Hvaru ugovorom formalizirati strateško partnerstvo.
Život građana i razvoj gospodarstva na otocima izazovan je. Osim povezanosti s kopnom, najveći problem svih otočana je infrastruktura, a posebice električna energija.
Zbog toga se zadnjih desetljeća u Europi poduzimaju veliki napori da otoci budu što je više moguće, energetski samodostatni kroz razvoj zelene energije.
Život građana i razvoj gospodarstva na otocima izazovan je. Osim povezanosti s kopnom, najveći problem svih otočana je infrastruktura, a posebice električna energija.
Zbog toga se zadnjih desetljeća u Europi poduzimaju veliki napori da otoci budu što je više moguće, energetski samodostatni kroz razvoj zelene energije.
Ulaskom u EU i u Hrvatskoj je razvoj obnovljivih izvora energije na otocima dobio novi zamah, čemu doprinosi i činjenica da je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u već drugom mandatu predsjednik parlamentarne Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja. Pohvalio se da je njegovim lobiranjem osigurano u novom EU proračunu oko četiri milijuna eura za energetsku tranziciju hrvatskih otoka.
“Uspješno smo izvukli otoke iz političke anonimnosti u Europi te ih nametnuli kao motor energetske tranzicije. Otočani su najpozvaniji upravljati razvojem svojih otoka i stoga se i zalažem za dugoročnu i trajnu EU otočnu strategiju kao glavni instrument podrške otočnima”, ističe Picula.
Upravo danas će se na Hvaru održati konferencija “Budućnost energetske tranzicije otoka Hvara” kada bi trebalo biti potpisano i strateško partnerstvo udruge Pokret otoka te udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). Time se želi što bolje iskoristi novac iz EU fondova i njihova projekta Zeleni plan. Kako nam je pojasnila Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, EU je ponudila plan za oporavak od Covida-19 težak 750 milijardi eura, od čega se minimalno 30% mora utrošiti na klimatsku zaštitu i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Održivi temelji oporavka
“Članice EU moraju pripremiti planove oporavka u okviru svojih nacionalnih programa koji trebaju sadržavati prioritete ulaganja i reformi, te ih dostaviti do travnja 2021. Hrvatska bi se u svojem planu trebala usredotočiti na aktivnosti kojima može pokrenuto gospodarstvo, i to na održivim temeljima, te se približiti ugljičnoj neutralnosti”, ističe ona. Dodaje da je energetska tranzicija otoka jedna od takvih aktivnosti.
“Sporazumom s Hvara želimo osigurati pravovremeno informiranje i pripremu projekata spremnih za financiranje na područjima hrvatskih otoka te se zalagati za dobrobit otočnih zajednica i njihovog sudjelovanja u razvojnim projektima. Stoga ćemo surađivati na svim područjima od zajedničkog interesa koji uključuju razvoj OIE na otocima, a posebno na aktivnostima razvoja projekata na području energetike, pripreme projektnih studija, uključivanja zajednice, strateškog planiranja i savjetovanja Pokreta otoka u području energetike, informiranja i educiranja. Tranzicija na čiste izvore energije može pomoći otocima da postanu samodostatni te im otvoriti nove mogućnosti zapošljavanja”, kaže Pokrovac.
Moraju se uključiti – svi
No dodaje da se u provedbu mora uključiti cjelokupno stanovništvo, predstavnici lokalnih i regionalnih samouprava te poduzetnika, građanskih inicijativa i zadruga, obrazovnih institucija…
Čak 10 hrvatskih otoka: Cres, Ilovik, Lošinj, Male i Velike Srakane, Susak, Unije, Brač, Hvar i Korčula upravo provode projekte pripreme za tranziciju na čistu energiju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu