Vladi Andreja Plenkovića prije vruće jeseni na stol su došli 'vrući pregovori' sa sindikatima oko povećanja plaća, mirovinske reforme i uvjeta rada.

Predstavnici zaposlenika države nakon hvastanja Banskih dvora o poboljšanju financijske slike državne riznice odlučili su tražiti svoja prava. Budući da su povišice za liječnike, policajce i učitelje zatražili nakon dvije godine suficita opće države ne može se reći da nisu izabrali dobar tajming te će se teško pronaći argumenti kojima će se opravdati eventualno odustajanje od povišica.

S druge strane Europi prijeti nova kriza pa bi se svako povećanje državne potrošnje u izbornoj godini moglo promatrati i kao populizam. Nema dvojbe da u Vladi nitko nije protiv većih plaća za liječnike, medicinske sestre i ostalo osoblje, ali žele izbjeći da dodatna prava i veće plaće dobiju i administrativni radnici i popratne službe zdravstva. I sindikati dijele sličan stav pa bi, nađe li se odgovarajući model moglo biti dogovora, što su na jučerašnjem sastanku naznačili i ministar financija Zdravko Marić, a ponavlja i resorni ministar Milan Kujundžić.

Povećanje plaća zdravstvenim radnicima za 3% za sve pa još 4% za one u dijagnostici, parafirao je Kujundžić, a Vlada odbila. Izračuni pokazuju da bi ta povećanja stajala oko 395 milijuna kn godišnje. Vlada svim javnim službenicima daje povišicu 2% od rujna pa se izračuni odnose samo za dodatne zahtjeve.

Kako se jučer dogovor nije postigao pregovori o kolektivnom ugovoru u zdravstvu nastavit će se u petak. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović ponovio je da Vlada namjerava plaće povisiti horizontalno. Povišica od 2% za sve u državnim i javnim službama, njih 380 tisuća, godišnje stoji 600 mil. kuna, dok bi osjetno veća povišica za zdravstveni i obrazovni kadar, koji su nam prijeko potrebni, od 4 i 6% stajala 760 milijuna.