U objašnjenju svog prijedloga to ministarstvo ističe da Hrvatska ima oko 5.850 bankomata, da su oni postali najrašireniji izvor gotovog novca, da je njihov broj iz godine u godinu u porastu, ali da je sve više i kaznenih djela teških krađa provaljivanjem, odnosno fizičkim napadom na bankomate.

Tako je 2018. godine počinjeno 18 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega osam eksplozijom plina, a jedno uporabom eksploziva. U 2019. godini počinjeno je 35 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega 22 eksplozijom plina. Ove godine već je do početka studenoga premašen i taj broj. Tako je dva mjeseca prije isteka godine bilo 36 kaznenih djela teške krađe, odnosno pokušaja teške krađe provaljivanjem u bankomate, od čega 34 eksplozijom plina ili eksploziva.

‘U predstojećem razdoblju uočavaju se dodatni faktori rizika uvođenjem eura kao službene valute pri čemu će se rizičnost povećati, s obzirom na to da će vrijednost novca u bankomatima višestruko porasti, a to bi ako se ne povećaju mjere zaštite, moglo dovesti do iznimnog povećanja broja napada na bankomate u Republici Hrvatskoj’, kažu u MUP-u.

Dosadašnje mjere zaštite, poput videonadzora, detektora otvaranja vrata sefa, vibracijskih detektora, nisu, navodi MUP, dale rezultate, iako imaju preventivnu ulogu. Umjesto toga oni predlažu da se uvede obveza zaštite novca.

‘Jedan od najefikasnijih načina smanjenja rizika od fizičkih napada na bankomate je ugrađivanje elektrokemijske zaštite u te uređaje, što trenutačno prema postojećim Zakonskim odredbama nije obveza. Ugradnjom sustava zaštite koji primarno djeluje na gotov novac u bankomatima i čini ga neupotrebljivim, smanjili bi se ili potpuno prestali fizički napadi na bankomate putem korištenja plina ili eksploziva’, navodi MUP.