Lanci opskrbe funkcionirali su kao dobro podmazan sat, ali s pandemijom su se prekinuli, a povratak na staro nije moguć brzo. Tako je, u najkraćem, inflatorne pritiske ovih dana objasnio guverner Boris Vujčić. Dok robe ne dolaze brzinom kao prije krize, imat ćemo i rast cijena.

Treba, dakle, strpljenja. Za ovu godinu očekuje se stopa od 2,3% koja, kaže, nije zabrinjavajuća niti odskače od inače ciljanih stopa središnjih banaka, a računa se da će pritisci na cijene energenata kao “krivca” za polovicu ovogodišnjeg rasta inflacije popustiti, pa bi dogodine ona trebala blago usporiti.

No, iz perspektive poslovnog sektora ovogodišnji rast troškovnih pritisaka – od osnovnih sirovina do struje, plina, logistike/transporta, ambalaže ili cijene rada – izaziva popriličnu strepnju.

“U strukturi naših troškova najznačajniji udjel imaju energija i sirovine, pa nam je i glavni problem povećanje tih cijena. Kad govorimo o energentima, cijena plina za iduću godinu porasla je 500 posto, električne energije 100 posto, ugljena 300 posto.

Kod sirovina najveće povećanje od čak 360 posto zabilježeno je kod granulirane troske iz visokih peći koju koristimo u proizvodnji cementa. Porast nabavnih cijena bilježimo i kod najlonskih folija, aditiva iz kemijske industrije potrebnih za proizvodnju cementa i betona, drvenih euro paleta, vreća za cement”, ističe Ivana Čehulić, članica Uprave Nexea.

Usto, tu je i snažak skok cijene emisijskih jedinica CO2. Početkom godine iznosila je 33 eura po toni EUA, a krajem prošlog tjedna 60, s tim da je tijekom godine prelazila i 65 eura.

“Zbog svega smo fokusirani na projekte energetske efikasnosti i uvođenje tehnologija s ciljem dodatne dekarbonizacije u proizvodnim procesima”, naglašava Čehulić.

Smirivanje sredinom 2022.?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

I u ostatku prerađivačke industrije uglavnom upozoravaju na cijeli spektar troškovnih pritisaka. U Mlinaru u prvom redu ističu velik porast cijena brašna kao osnovne sirovine te energenata (plina, elekrične energije).

No, dodaju kako im u kalkulacijama finalnih cijena značajnu stavku predstavlja i distribucija, odnosno porast cijena naftnih derivata. Vozni park im broji više od 220 transportnih/dostavnih vozila plus 40-ak ostalih.

“Nažalost, prema dostupnim prognozama, val povećanja cijena nastavit će se i početkom 2022., a to znači da ćemo dio troškova morati podijeliti s tržištem”, kaže Mario Scherr, izvršni direktor marketinga i maloprodaje.

Dok Mlinar dobar dio sirovina nabavlja od domaćih proizvođača, u Saponiji su više upućeni na uvoz, a time više osjećaju i posljedice poremećaja opskrbnih lanaca. Situacija s rastom cijena manifestira se gotovo na svemu što Saponia nabavlja, od sirovina usko vezanih za naftu, palmino ulje, benzen, pa do ostalih baznih sirovina, kaže direktor nabave Saponije Ivan Vujević.

Naglašava i da se proteklih nekoliko mjeseci situacija osjetno pogoršala. “Borimo se s terminima isporuke repromaterijala i osiguranjem dostatnih količina, a rast cijena više nije na mjesečnoj bazi, nego za neke sirovine i na dnevnoj.

Usto, troškovi prijevoza, i cestovni i prekomorski, na povijesno su visokoj razini, a rokovi isporuka su se znatno produljili. Kako bi osigurali dostatan repromaterijal, neke sirovine naručuju i do šest mjeseci unaprijed. Zasad nema naznaka da će se situacija na tržištu nabave smiriti prije polovice 2022., tvrde u toj osječkoj kompaniji.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozoravaju da značajno (kumulativno) povećanje troškova u vrlo kratkom vremenu poduzetnici ne mogu amortizirati samo iz unutarnjih rezervi. Neki od inputa su burzovne robe i na njih se ne može utjecati.

Globalni lanci opskrbe su u zastoju, cijene transporta enormno su porasle.

Kao poseban problem u HUP-u apostrofiraju energente. “Članovi HUP-a javljaju nam da im struja poskupljuje za 70-80 posto, a nekima i više od 200%. Plin također”, ističu u odgovoru naš upit. Ali jasno adresiraju i kritike.

“Nedopustivo je da pojedine monopolističke tvrtke u vlasništvu države ili lokalnih jedinica troškove vlastitih neracionalnosti i neadekvatnog planiranja neodgovorno prenose na poduzetnike. Vlada i Grad Zagreb kao osnivači najvećih monopolista u državi moraju zaustaviti takve štete za gospodarstvo.

Uz korona krizu čije posljedice svi osjećaju i kojoj se još ne nazire kraj, i uz sve enormne namete dugi niz godina, poduzetnici to sami neće moći podnijeti”, oštro poručuju iz HUP-a.

Svakako negativan utjecaj

U Saponiji kažu da električna energija u drugoj polovici godine bilježi rast tarife od oko 52%, što je neplanirano i svakako će negativno utjecati na poslovanje. Još ih više brine poskupljenje plina jer su najave kretanja njegovih cijena znatno više nego u važećem ugovoru.

Kako je veliki potrošač energenata, kompanija je već krenula u projekt povećanja energetske učinkovitosti, korištenja tj. proizvodnje obnovljivih izvora te energetske obnove zgrada pogona, objašnjava Vujević. Inače, u tijeku je proces planiranja 2022. pa i ugovaranja nabava, a ona odražavaju kompleksne okolnosti.

“Rezultati tih ugovaranja reflektirat će se na iduću godinu. Nadamo se da će s njom doći i do stabilizacije tržišta”, napominje Čehulić iz Nexea.

Pojedine troškovne kategorije podložne su nepredvidivim kretanjima na svjetskim burzama pa je i Nexe, kaže, primoran kupcima komunicirati najave za buduće korekcije cijena.