Svako ljeto, s novim toplinskim valovima i dugotrajnim sušama, ponovno se otvara pitanje treba li hrvatska poljoprivreda mijenjati kulture koje uzgaja. Klimatske promjene sve snažnije utječu na prinose, a sve češće se postavlja pitanje hoće li se u budućnosti masline uzgajati i u kontinentalnom dijelu zemlje, dok bi se u Slavoniji mogle saditi mediteranske kulture.

Njemačka

Trgovački lanac zatvara 50 poslovnica, dio radnika je već dobilo otkaz

O tome treba li hrvatska poljoprivreda mijenjati proizvodnju ili ulagati u nove tehnologije i sustave navodnjavanja, ali i kako će suša utjecati na cijene hrane, govorio je profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić u RTL Direktu.

Je li vrijeme za promjenu kultura?

– Mislim da nije. Vrijeme je da mijenjamo tehnologiju proizvodnje. Što ćemo posijati umjesto kukuruza ili pšenice, a da ta kultura lakše podnese visoke temperature i manjak vode? Ono što možemo promijeniti jest priprema i obrada tla, možemo mijenjati sortiment, uvoditi nove kultivare i prilagođavati način proizvodnje.

Dakle, nema sadnje banana?

– Ne, ne. Mislim, može se i to raditi, ali to je više pošalica kojom želimo upozoriti da situacija nije bezazlena. Moramo puno bolje gospodariti našim najvažnijim resursom – vodom. Kada govorimo o potrošnji vode, nije riječ samo o čaši vode koju popijemo ili juhi koju pojedemo. Primjerice, i kravata koju imate na sebi morala se proizvesti, a za to je također bila potrebna voda. To se naziva vodni otisak. Svakome od nas dnevno je, kroz sve što koristimo i trošimo, potrebno oko 3000 litara vode. Bez hrane se može lakše nego bez vode.

Hoće li zbog ovih vrućina poskupjeti hrana?

– Ove godine nema nijednog razloga da hrana poskupi zbog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda. Kada govorimo o hrani, govorimo i o prerađevinama u kojima poljoprivredni proizvodi čine samo jedan dio cijene, dok ostatak otpada na druge troškove, poput energije. Ako energija poskupi, rast će i cijena hrane. No ne treba očekivati nagli skok cijena poljoprivrednih proizvoda.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

U Hrvatskoj, ali i u Mađarskoj, Italiji i Grčkoj poljoprivrednici govore kako je ovo nezapamćen toplinski val. Hoće li cijeli lanac proizvodnje ipak osjetiti posljedice?

– Ove godine ne očekujem veće posljedice jer postoje veliki tokovi poljoprivrednih proizvoda i hrane koji su već na tržištu. Hrvatska danas ima voće i povrće iz drugih zemalja Europske unije, ali i iz trećih zemalja. Međutim, ako sljedeća godina bude slična ovoj, a nitko nema kristalnu kuglu da to može predvidjeti, postoji mogućnost da cijene poljoprivrednih proizvoda porastu oko 20 posto, a onda će logično porasti i cijene hrane koju konzumiramo.

Za čak 20 posto?

– Da, ali nemojmo zaboraviti – najskuplja je ona hrana koje nema.

Posljednjih dana svi ističu suncokret. Što se događa s tom kulturom? Trebao bi biti otporniji na ovakve toplinske udare.

– Suncokret je ove godine jedina ratarska kultura kojoj su povećane površine. Površine pod kukuruzom i sojom nešto su manje. Suncokret je osjetljiv u dvije faze razvoja – tijekom cvatnje i nalijevanja zrna. Ako suša potraje, postoji opasnost da zrno neće biti dovoljno razvijeno pa će prinos biti manji. No, ako dođu najavljene oborine, ne bi trebalo biti većeg pada proizvodnje. Najveći teret osjetit će proizvođači jer će ostvariti manji prihod. Hrvatska je ipak u suficitu kada su u pitanju suncokret, soja i kukuruz pa ne očekujem ozbiljnije poremećaje na domaćem tržištu.

Hrvatska ima Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine, u kojoj se mnogo govori o poljoprivredi. Je li to ostalo samo mrtvo slovo na papiru, čini država dovoljno?

– Ovaj put moram malo braniti državu. U ovom procesu sudjeluju tri ključna čimbenika. Prvi je država, koja kroz različite mjere može potaknuti promjene. Drugi su sami poljoprivredni proizvođači, koji također moraju dati svoj doprinos. Treći su znanost i struka, koje trebaju razvijati nove tehnologije, sorte i pasmine kako bi se lakše prilagodili klimatskim promjenama.

Kažete da svi trebaju dati svoj doprinos

– Mislim da država uglavnom postavlja stvari dosta solidno, ali često izostaje odaziv s terena. To je problem o kojem se rijetko govori. Primjerice, kod afričke svinjske kuge bavimo se divljim svinjama, a ne rješavamo glavni problem – usitnjenu proizvodnu strukturu. U Hrvatskoj imamo oko 160 tisuća proizvođača, većinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Bez okrupnjavanja proizvodnje teško je očekivati ozbiljniji iskorak.

Tko bi trebao provesti to okrupnjavanje?

– To moraju pokrenuti sami proizvođači. Poljoprivreda je danas proizvodnja profita. Treba zaboraviti romantiziranu sliku pijetla koji kukuriče i svinje u dvorištu. Ovdje se mora moći zaraditi. Mladi neće ostati u poljoprivredi zbog ljubavi prema tom poslu. Ako im se omogući da u poljoprivredi mogu zaraditi pristojnu prosječnu neto plaću, onda će se njome baviti. Bez toga teško – kazao je Ivo Grgić.