Europska komisija jučer je održala izvanrednu sjednicu na kojoj je raspravljala o daljnjim smjernicama svog djelovanja. Prema pisanju medija, građani i njihova prava ubuduće bi se trebali naći u središtu njihovih aktivnosti. Do najava dolazi na polovici petogodišnjeg mandata Komisije kojoj je na čelu Jose Manuel Barroso. Među glavnim temama sastanka bile su Komisijina politika u vezi sa zaštitom potrošača te pitanja globalizacije.

Ozbiljan udarac
Inače, izvršno tijelo Unije bilo je prisiljeno donekle izmijeniti pravce svog djelovanja nakon što je europski ustav doživio neuspjeh na referendumima u dvije važne članice prošle godine. Nakon tog debakla Komisija se počela manje baviti davanjem važnih izjava vezanih uz ustav i druga “teška” politička pitanja te se u većoj mjeri preorijentirala na ostvarivanje pragmatičnih ciljeva koji se izravno tiču života običnih građana Unije. U skladu s tom orijentacijom prava potrošača počela su se spominjati u jednakoj mjeri kao i protržišna politika. Prema najavama uoči sastanka, Barroso je trebao poručiti kako “unutarnje tržište i socijalnu stvarnost” treba tretirati kao jedno pitanje. U svojoj namjeri da provede koncept otvorenog tržišta u djelo Komisija je već doživjela ozbiljan udarac kada je njezin zakon o uslugama odobren u Europskom parlamentu tek nakon što je doživio ozbiljne promjene.Promjene koje više uzimaju u obzir socijalna pitanja mogle bi naići na otpor nekih Barrosovih povjerenika, i to prvenstveno neoliberalnog Charlija Mc Creevyja, koji je zadužen za unutarnje tržište i usluge i koji želi najmanji mogući stupanj regulacije.Komisija je već početkom ove godine počela s politikom veće zaštite potrošača kada je zabranila zrakoplovnim kompanijama da lažno oglašavaju jeftine cijene karata.Na dnevnom redu sastanka također će biti pitanje ilegalnih imigranata, koje je ovog ljeta znatno dobilo na važnosti nakon što su se tisuće Afrikanaca pokušale dokopati Europe, i to obala Italije, Španjolske i Malte. Mnogi od njih izgubili su živote zbog raznih nesreća i nedostatka hrane i vode, što je stvorilo humanitarnu krizu. Kako bi pokušao riješiti taj problem, Barroso je oformio ekipu od osam povjerenika koja bi trebala održati zaseban sastanak. “Svrha je odrediti što je najvažnije, što trebamo ubrzati i gdje Europska komisija treba učiniti dodatne napore”, izjavila je glasnogovornica Komisije.

Rekonstrukcija komisije
Još jedno važno pitanje je rekonstrukcija same Komisije do koje bi trebalo doći kada u članstvo EU početkom sljedeće godine uđu Rumunjska i Bugarska. Barroso je već najavio kako neće doći do ozbiljne rekonstrukcije, no kako će dvojici novih povjerenika, odnosno povjerenica morati pronaći poslove. To neće biti lako zato što su zadaci već i sada prilično rastegnuti između 25 povjerenika. Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti formiranje posebnog povjerenika za pitanja imigracije, čime se trenutno bavi povjerenik za pravosuđe Franco Frattini.Rješavanje tog problema zahtijevat će svu Barrosovu diplomatsku vještinu jer nijedan od sadašnjih povjerenika ne želi izgubiti dio svojih ovlasti. S druge strane, ni novi povjerenici neće biti odveć sretni ako dobiju prelagane ili nevažne sektore. Bugarska i Rumunjska iduće će godine postati 26., odnosno 27. članica EU. Ugovor iz Nice predviđa da će se u trenutku kad Unija bude imala 27 članica uvesti rotacija čija će se načela odrediti naknadno, prema kojoj će Komisija imati manje članova nego država, ali će se u određenom roku osigurati da sve države budu ravnopravno zastupljene. Takvo je rješenje prihvaćeno i nacrtom ustavnoga ugovora. On predviđa da će od 1. studenoga 2009. Komisija imati 15 članova. Jedan od njih bit će predsjednik, 13 se rotira između država članica, a 15. bi trebao biti novouvedeni ministar vanjskih poslova. One pak zemlje članice koje u nekoj od rotacija nemaju svog predstavnika u Komisiji, imat će u tom tijelu predstavnike bez prava glasa.

Milijun građana EU traži da se Europski parlament preseli u Bruxelles
Milijun ljudi iz cijele EU potpisalo je peticiju kojom traže da se prekine “putujući cirkus” koji se odvija svakoga mjeseca zbog činjenice da Europski parlament ima sjedište i u Bruxellesu i u Strasbourgu, a što stoji 200 milijuna eura godišnje. Organizatori peticije nazvane “www.oneseat.eu” zalažu se za jedinstveno sjedište u Bruxellesu. Oni smatraju da Strasbourg ima “povijesno značenje kao simbol pomirenja i ujedinjenja Europe”, ali da bi danas mogao postati “simbol sive slike Europske unije”. “Raspršivanje aktivnosti Parlamenta ima negativan utjecaj na vrijeme i novac te na ukupnu sliku EU”, istaknula je u izjavi skupina Kampanja za reformu parlamenta koja je skupljala potpise, a okuplja više od 100 europskih zastupnika iz 14 zemalja. Potpisi će vjerojatno donijeti neugodnosti vladama EU koje se opiru promjeni sjedišta Europskog parlamenta. Za sada samo Njemačka i Francuska, uz čiju se granicu nalazi Strasbourg koji smatraju simbolom poslijeratnog europskog jedinstva, podržavaju ideju da sjedište Parlamenta bude u tom gradu, a za to je potrebna potpora svih 25 vlada članica Unije. Prema sporazumu iz 1992. godine Parlament treba održati 12 plenarnih sjednica godišnje u Strasbourgu, a mini sjednice i sjednice odbora održavaju se u Bruxellesu. “Europska komisija je sretna što je skupila milijun potpisa u peticiji kojom se traži jedinstveno sjedište za Europski parlament”, izjavila je potpredsjednica EK Margot Wallstrom.“Komisiji je vrlo važno pokazati da pozdravlja inicijativu u koju je uključeno toliko građana”, kazala je Wallstrom. Izrazila je žaljenje što je Strasbourg postao “simbol rasipanja, birokracije i nerazumnosti bruxelleskih institucija”. Prema odredbi iz ustava EU – koji je zamrznut nakon odbacivanja ne referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj – milijun potpisa može postati “građanska inicijativa” dovoljna za zakon.
(H)