Početak rujna, točnije 10. rujna, bit će statistički dan D za hrvatske financije. Naime, tog će datuma Državni zavod za statistiku objaviti brojke prilagođene novoj metodologiji obračuna nacionalnih računa. Prema podacima DZS-a, hrvatsko gospodarstvo i država ostvarili su tek 327 milijardi kuna u 2012., a nakon toga BDP se rušio za jedan posto, pa i službeno Hrvatska ima manje od 325 milijardi kuna godišnjeg ostvarenja.

Time smo se vratili na 2004. godinu. Ipak, primjenom sustava ESA 2010 ta bi brojka mogla narasti za 0,9 do 1,5 posto jer u izračun BDP-a ulaze i prihodi od prostitucije, trgovine narkoticima, ilegalne prodaje i proizvodnje alkohola te duhana.To ne znači da Hrvatska i dalje neće bilježiti minuse, već samo da će u izračun ući i neki dosad nezabilježeni prihodi. Puno veći udar dogodit će se na poziciji državnih financija jer ESA 2010 u državne rashode i deficit te u javni dug bilježi sve minuse državnih tvrtki koje primaju subvencije i kojima je država bila jamac, kao i njihove dugove.

Radna skupina još uvijek pregovara o tome što će sve ući u državu, ali prema trenutačnim informacijama, to će sigurno biti HŽ Infrastruktura, HRT i Hrvatske autoceste, a vjerojatno i Autocesta Rijeka – Zagreb. Još se pregovara o tome hoće li u državni sektor ući Hrvatske ceste. Te tvrtke u svojim bilancama imaju ukupno 43,3 milijarde kuna obveza, uglavnom prema bankama, a veći dio njih država će morati upisati u javni dug. Državni zavod za statistiku objavit će ga tek krajem rujna, ali jednostavnom metodom može se izračunati da će dodatne 43 milijarde na 223,5 milijardi kuna, koliki je dug prema podacima Hrvatske narodne banke bio u veljači, povećati ukupni javni dug na 82 posto BDP-a.

Makroekonomist Željko Lovrinčević projicira da će na kraju godine javni dug skočiti na 87 posto BDP-a te napominje da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s pritiskom na kontrolu javnog duga. Naime, procedura prekomjernog deficita prati strukturni i primarni deficit proračuna, ali ostalim metodama prati se rast javnog duga koji, kako kaže Lovrinčević, otkriva puno više o ekonomskom stanju i ravnoteži nego sam deficit proračuna.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj neće u proračun, tvrde u DZS-u, pa jamstva dana za kredite u inozemstvu ili u domaćem sektoru za HBOR neće u javni dug. Ući će ipak jamstva za kredite dane poduzetnicima, kojih je oko 830 milijuna kuna. U prijedlogu novog Zakona o HBOR-u stoji da će se dokapitalizirati banku s 3 milijarde kuna, od kojih bi čak milijarda kuna bila plasirana tijekom iduće dvije godine, a taj iznos mora ući u deficit. Čudno je stoga da nije prijavljen u Planu konvergencije iako ESA 2010 nameće tu obvezu. Ostaje otvoreno pitanje i koji će se dio otpisa nastalih u predstečajnim nagodbama morati ubilježiti u proračun, ali je izvjesno da će i ti otpisi povećavati deficit.