Sveučilište Sjever ima čak 87 posto studenata u STEM području i po tome im nitko nije ni blizu. Vlada RH lani je prvi put dodijelila 3400 STEM stipendija, koje se financiraju uglavnom iz europskih fondova. Hrvatska je u europskom vrhu po broju studenata društvenih studija, a taj omjer treba promijeniti i zato potičemo STEM, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak tijekom panel diskusije na temu Obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja RH – prepreke i izazovi.

EK je nedavno pohvalila hrvatske ambiciozne reforme u obrazovanju. “Hvale što umjesto teških torbi idemo na činjenice, što uvodimo informatiku i radimo na povezivanju s gospodarstvom i uvođenju dualnog obrazovanja, gdje učenici najviše vremena provode kod poslodavaca, iako je po našim medijima sve to katastrofa… Povećali smo investicije u znanost, ali to je i dalje premalo. Moramo biti puno otvoreniji, jer s ovakvim demografskim trendovima naš sustav nije održiv. Obrazovanje je jako važno ako želimo da ljudi ostanu u Hrvatskoj, a promjena mora biti brza, jer ne možemo čekati savršene uvjete – treba zatvoriti ili restrukturirati studijske programe koji nisu na tržištu, vidjeti koji nam je cilj, a ne da od udžbenika radimo Bibliju. Glavno je da iz bubanja činjenica pređemo na rješavanje kompleksnih problema, jer će u budućnosti posao dobivati oni koji su skloni inovativnosti i kritičnom promišljanju”, naglasila je ministrica Divjak.

U hrvatskom obrazovanju trenutačno se vode četiri reformska procesa. Kurikularna reforma, o kojoj se najviše govori, samo je jedan od tih procesa i odnosi se na reformu osnovnog i gimnazijskog obrazovanja. Druga je reforma strukovnog obrazovanja, gdje je Hrvatska s 70 posto udjela učenika u samom europskom vrhu. Treća reforma tiče se relevantnosti visokog obrazovanja, a tu su bitna zanimanja u STEM području i sve ono što gospodarstvu treba. Napokon, četvrto je vezivanje istraživanja i znanosti uz gospodarstvo, zaključila je ministrica.

Cilj ispunjen kad se zaposli u struci

Mario Tomiša, prorektor Sveučilišnog centra Koprivnica Sveučilišta Sjever, najmlađega hrvatskog javnog sveučilišta, rekao je kako je ono u potpunosti okrenuto STEM-u.

“Od samog otvaranja našeg sveučilišta, misija nam je da posao nije gotov kad student diplomira, nego kad se zaposli u struci. Imamo jako dobru suradnju s gospodarstvom, svi naši studenti u šestom semestru moraju ići na terensku nastavu. Dolaze nam gostujući predavači iz uspješnih tvrtki. U suradnji s gospodarstvom radimo i prijedloge završnih radova naših studenata. Mi smo u jednoj godini upisali deset novih studentskih programa. Sveučilište Sjever jedino je popunilo sve upisne kvote – imamo dva od pet najtraženijih programa, a svi su potpuno usklađeni s potrebama gospodarstva. Imamo više od 70 posto izvanrednih studenata. Nama svi kriteriji odgovaraju jer smo po svemu među najboljima”, pohvalio se Tomiša.

Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić rekao je kako se mora dati veća sloboda profesorima i ravnateljima i kod kreiranja programa, jer upravo oni najbolje znaju što treba gospodarstvu jednog kraja. “Previše smo okrenuti prema državi. Našem gospodarstvu je potreban STEM, mi volimo visoke ciljeve, važan nam je i poduzetnički inkubator, ali i novi inkubator kreativnih industrija.

U obrazovnom sustavu imamo vrhunskih ljudi, oni su generator rasta i razvoja Koprivnice. Gospodarska politika i obrazovanje moraju djelovati sinkronizirano, jer dosad smo svi bili kao neki otoci. Naš grad je živnuo otkako je Sveučilišta Sjever, koje je pridonijelo što je Koprivnica postala grad mladih i obrazovanja, a zaslužno je i za gradnju 150 stanova”, rekao je Jakšić. “Hrvatska je 20 godina bila u tranziciji. Sad moramo napokon odrediti neki cilj, a ne se samo skrivati iza pojma strukturna reforma. Svi se boje da će bez nečega ostati, a ne vide da ćemo puno i dobiti. Eto, porez na nekretnine srušili su gradonačelnici, iako su oni bili najviše oštećeni, pa sada stranci za nekretnine koje imaju u Hrvatskoj porez ne plaćaju ovdje nego u svojim zemljama“, dodao je gradonačelnik.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Za više internacionalizacije

Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), složila se da treba više autonomije obrazovnim institucijama da same mogu određivati što im treba.

“Većina naših đaka želi studirati u Hrvatskoj jer znaju da će tu dobiti kompetentna znanja. Možemo privući i druge, u budućnosti bi nam trebalo više internacionalizacije, već imamo programe na engleskom jeziku koji su privukli strance. Migracije će se sigurno nastaviti još nekoliko desetaka godina, jer smo stvorili neke zemlje u kojima se jako dobro živi i druge gdje je sramotno loše. Nama trebaju brze promjene, nova paradigma razmišljanja i novi pristup u vođenju sveučilišta”, upozorila je Havranek i pozvala na suradnju gospodarstva i institucija visokog obrazovanja.

“Tu imamo jako dobrih primjera, primjerice sve male mljekare rezultat su rada s institucijama. Kad govorimo o znanosti, uvijek gledamo fakultete, a zaboravili smo naše institute, iako i tu imamo ogroman potencijal u znanstvenom kadru. Nekoć je u Belju radilo 125 magistara znanosti, plus deseci doktora znanosti”, podsjetila je. Kroz proces reakreditiranja visokog obrazovanja Agencija koju vodi zatvorila je dosad četiri institucije, “a i peta je na vidiku. Zatvaramo sve ono što ne valja i tu se jasno vide rezultati. U postupku reakreditiranja sudjelovalo je 600 eksperata. Sada smo krenuli i u drugi krug, koji je puno zahtjevniji“, najavila je ravnateljica AZVO-a.