Za skore izmjene Zakona o obveznim odnosima (ZOO) predviđen je hitni postupak izglasavanja pa bi već s 1. srpnjem zakonske zatezne kamate trebale osjetno pasti – sa 15 na 10,14 posto u komercijalim transakcijama te sa 12,14 na 8,14 za građane, u potrošačko-kreditnim ugovorima.

Na tu novelu ZOO-a zasad mahom nije bilo primjedaba. U Hrvatskoj su te stope posljednjih godina najviše u EU, što je mahom posljedica nes(p)retnog odabira referentne stope, pri čemu je "problem" posebice nastao naglim skokom eskontne stope HNB-a uoči primjene novela ZOO-a 2008.  (sa 4,5 na 9, a potom 2013. na 7 posto). Za referentnu stopu sad je uzeta prosječna kamata na kredite nefinancijskim poduzećima ročnosti dulje od godinu dana za prethodno polugodište. Međutim, izmjene ZOO-a, s pratećim intervencijama u Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK) te Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (ZFPPN), bavi se i ugovornim kamatama.

A to je zona koja izaziva mnogo više prijepora, pogotovo u redovima banaka. Prema prijedlogu, maksimalna efektivna kamata (EKS) za potrošačke kredite trebala biti 2 postotna boda iznad stope zakonskih zateznih (dakle, 10,14%), a kod stambenih bi jednaka zateznoj tj. 8,14 posto. "To je limit koji ne smiju prijeći kamatne stope ni onda kada bi one primjenom inače dopuštenog i ugovorenog parametra kao varijabilne komponente i fiksne marže rezultirala većom stopom od tog maksimuma", naglašava Miljenko Giunio, pravni stručnjak za pitanja kamata.

On drži da općenito nije najsretnije da se kamatna problematika regulira u više zakona, a Vlada je očito stala na pola puta. Ističe i da nije iskorištena prilika da se isprave neke nezgrapnosti u kamatnim odredbama ZOO-a, kao i neustavna nejednakost poduzetnika u odnosu na tzv. osobe javnog prava u ZFPPSN-u.  Mimo ZPK, pak, u odnosima između osoba "od kojih barem jedna nije trgovac" ugovorna kamata ubuduće ne bi mogla biti viša od zakonske zatezne uvećane za polovinu, a u odnosima između trgovaca tj. trgovca i osobe javnog prava od zatezne uvećane za tri četvrtine.

Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka ponavlja kako su izmjene ZOO-a bile prilika da se napokon presječe veza zateznih i ugovornih kamata, nastala prije 10-ak godina kao posljedica banalnoga lošeg prijevoda. Ta je veza sad samo regulirana na nešto drukčiji način, kaže, ali i dalje potpuno suprotan europskoj praksi za ugovorne kamate.

To su tržišne veličine i EU je s razlogom odustala od njihova ograničavanja, a manji broj zemalja ima relativno visoko postavljene plafone radi sprječavanja lihvarenja. Bohaček ističe i kako je pogrešna i pretpostavka da su u Hrvatskoj ugovorne kamatne stope banaka visoke. U krugu 11 tranzicijskih ili tzv. novih članica EU banke u Hrvatskoj imaju 2. najniže kamate na većinu proizvoda za građane, dok su kod stambenih negdje u sredini.