Marko Peranović nenamjenski je kredit od 22.000 švicarskih franaka podignuo 2008. godine. Kreditna rata, kaže, stalno je rasla i odahnuo je kad je kredit otplatio. Nije proveo konverziju te je poslušao savjet udruge Franak i prije dvije godine tužio banku. Bio je zbog toga nervozan, kaže, no smatrao je da je zakon na njegovoj strani.

– Nisam znao koliki će mi biti troškovi i onda mi je odvjetnik rekao da ne moramo imati troškove jer kada dobijemo spor oni će svoje troškove podmiriti i to je to, govori Peranović za HRT.

Županijski sud je nakon žalbe banke slučaj riješio u njegovu korist. On je jedan od tisuću građana koji su dobili pravomoćnu presudu. Banka mu je vratila novac koji mu pripada.

– Na iznos od 22.000 švicarskih franaka, dobio sam kamate i sve ono što slijedi. Nisam imao troškove prema odvjetniku jer je on to naplatio od banke. Samo sam platio sudsko vještačenje 3.000 kuna i platio sam pristojbe oko 1.200 kuna, s tim što sam taj novac dobio zajedno s povratom Zagrebačke banke, govori i dodaje kako je presuda tu i dobio je puno više nego što je očekivao.

Biserka Zgomba podignula je tužbu zbog kredita iz 2006. godine u vrijednosti od 25.000 švicarskih franaka. Banku je tužila prije dvije godine zbog valutne klauzule, a presuda je na prvostupanjskom sudu donesena u njezinu korist.

– Sud je presudio u moju korist da oni moraju isplatiti sve i kamatu, valutnu klauzulu, troškove postupka i moga odvjetnika, rekla je gospođa Biserka.

Banka se odmah žalila Županijskom sudu, no gospođu Biserku to ne zabrinjava. Zna da će novac dobiti samo je pitanje vremena kada će banka priznati poraz.

– Ja mislim da oni rade štetu i meni i sudovima i sebi jer ta zatezna kamata ide njima. Ja na sud nemam primjedbu, oni su to riješili brzo, naglašava.

Gospođa Biserka čeka odluku Županijskog suda i nada se da će povrat novca u vrijednosti od 100.000 kuna dobiti do kraja godine. Nepravomoćnih prvostupanjskih presuda je 10.000.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

– Puno ljudi koji su otplatili svoje kredite, jednostavno su to maknuli sa strane i ne razmišljaju o tome. Dan danas sretnem ljude koji pitaju imam li pravo tužiti. Dio ljudi se i dalje boje sustava i toga da neće dobiti presudu. Neki misle da je to skupo no trebalo bi se informirati kod odvjetnika. Postoje odvjetnici koji ne naplaćuju ništa do kraja sudskog postupka, naglašava Goran Aleksić iz udruge Franak.

U prekidu je 20.000 korisnika kredita u švicarskim francima 

Prema procjenama, čak 80.000 korisnika kredita u švicarskim francima još nije tužilo banke. U prekidu je 20.000 tužbi, a riječ je o konvertiranim kreditima, jer se čeka presuda Suda EU-a, piše HRT.

– Ta je presuda važna jer ćemo znati imamo li mi nakon konverzije obeštećenje ili ne. Do sada je Europski sud puno puta odlučivao o tome i u poljskim, mađarskim i rumunjskim predmetima. Ja sam 99% siguran da će odluka biti pozitivna i u našu korist, naglasio je Aleksić.

– Svi se nadamo pozitivnom ishodu s obzirom na postojeću praksu u drugim zemljama. Ako ishod bude pozitivan postupci će se nastaviti tamo gdje su stali. Ludi pitaju što znači prekid postupka. To ne znači da predmeta nema, on je još uvijek tu samo Sud ne pokreće nikakve procesne radnje dok se ne donese odluka Suda Europske unije, ističe Damir Metelko, odvjetnik.

Dio građana koji su banke tužili zbog ništetnosti ugovora čeka pak da Vrhovni sud odluči o tom pitanju.

– Vrhovni sud već tri godine ima predmet koji se tiče ništetnosti kredita na svome stolu. Nakon toga pojavilo se i nekoliko predmeta kasnije. Vrhovni sud još uvijek o tome nije odlučio. Mi smo dobili odgovor Vrhovnog suda da će ti predmeti biti prioritetno rješavani pa možemo očekivati da će Vrhovni sud odlučiti i o ništetnosti ugovora, rekao je Aleksić.

Postupke usporava i nedostatak sudskih vještaka

Dok se čekaju odluke Vrhovnog i suda EU-a, postupci koji su u tijeku za mnoge građane traju predugo. Kronično nedostaje i sudskih vještaka, pa i to usporava postupke.

– Tu i tamo koja banka napravi izvansudsku nagodbu nakon što je postupak već napravljen i provedeno vještačenje, ali u pravilu koriste sva sredstva kako bi prolongirali postupke. Koji su njihovi motivi za to, možemo samo nagađati, naglasio je Metelko.

Oni neodlučni, a njih je oko 80.000, još mogu tužiti banke jer u ovom slučaju zastare ne bi trebalo biti.

– Malo se možemo i strpjeti i uštedjeti tih novčića nešto pa platiti da bi dobili svoj novac jer ako je netko digao kredit od 100.000 kredita on treba dobiti 50.000 natrag, ako je nekima tih 50 tisuća kuna ništa onda je meni žao što tako razmišlja, govori Aleksić.

Prema procjenama, većina sudskih sporova u slučaju “Franak” trebala bi završiti u iduće tri godine.