Zagrebačka banka, lider s nešto manje od 30% hrvatskog tržišta, očekuje da će domaće gospodarstvo zbog pandemije pasti 10,5% ove godine, blago više od prognoza Vlade (-9,4%) i Europske komisije (9,1%). Usporavanje u zemljama središnje i istočne Europe istodobno će se kretati u rasponu 9-9,5%, no Hrvatsku zbog veće ovisnosti o turizmu očekuje nešto veći pad.

“Mi prognoziramo, s punom dozom nesigurnosti, gospodarski pad od 10,5% ove godine, naravno s puno rizika da bude i gore”, rekao je glavni ekonomist Zabe Hrvoje Dolenec na videokonferenciji na temu makroekonomskih očekivanja. U prvom kvartalu očekuje blagi rast, nakon toga slijedi “teško otrežnjenje”.

“Nemamo čarobnu kuglu, nego dajemo najbolje moguće procjene, a i to su više nagađanja”, dodaje. Ekonomija bi se mogla kretati na tragu (ugrubo) slova ‘V’ – oštar pad ove pa djelomična nadoknada iduće godine u kojoj se kalkulira s plusom o 6,9%, potom postupni opravak u narednim godinama do one razine iz 2019. Dolenec kaže da ga najviše brine utjecaj turizma na BDP u kvartalu od srpnja do rujna kada se tradicionalno ostvari oko 65% svih turističkih prihoda.

“Taj će rezultat uvelike odrediti utjecaj turizma na BDP ove godine i zato pričamo o tako velikoj nesigurnosti u prognozama”, ističe prvi ekonomist Zabe. Paket Vladine pomoći gospodarstvu u smislu fiskalne snage ocjenjuje “vrlo izdašnim i blizu onoga najjačih zemalja”, no za razliku Njemačke (ili Rumunjske i Bugarske, op.a.) Hrvatska za to nema puno kapaciteta pa se fiskalna slika “strašno kvari”.

Ove bi godine manjak u državnoj blagajni mogao premašiti 8% BDP-a i dosegnuti oko 4 milijarde eura ili 30-ak mlrd. kuna. Javnom dugu predviđa porast za 15 do 25 postotnih bodova pri čemu je donji raspon u skladu s aktualnom Vladinom procjenom (oko 87%), a pesimistična varijanta ide prema psihološkoj granici od 100% javnog duga u BDP-u.

Uz ogradu velike neizvjesnosti, glavni ekonomist Unicredita Eric Nielsen eurozoni prognozira pad od 13, a SAD-u -10%. Neće sve zemlje jedako ‘zaroniti’; pad će se kretati od -10% u Njemačkoj, -14% u Francuskoj do -15 i -16 % u Italiji i Španjolskoj. Kraj korona krize donijet će snažan rast zaduženost ne samo države već i građana; zaduženost privatnog sektora u zemljama eura skočit će 10-15% , a javnog između 15-25% BDP-a.