Tek bi se ove godine zaposlenost u Hrvatskoj mogla približiti razinama koje smo imali pretkrizne 2008., kada je u zemlji radilo, odnosno plaćalo mirovinske doprinose 1,6 milijuna građana.

Ponuda radnih mjesta u pravilu je najškrtija u zimskim mjesecima, no tržište se počinje buditi već od veljače kada kreće jača potražnja za radnicima u poljoprivredi, građevini i turizmu. Na državnoj je burzi trenutačno oglašeno oko 19 tisuća slobodnih radnih mjesta, a gužve su i na MUP-ovim odjelima za strance, gdje je tijekom siječnja primljeno oko 4500 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za strance.

Najviše zahtjeva stiglo je za rad u građevinskom sektoru, oko tri tisuće, dok je za rad u turizmu pristiglo oko 700 molbi.  Hrvatski zavod za zapošljavanje zakoračio je u veljaču s približno 139 tisuća nezaposlenih osoba i bude li potražnja za radnicima slična kao lani, kad se posredstvom burze zaposlilo oko 150 tisuća radnika – mnogi na određeno, ili jedna osoba više puta – službeni broj nezaposlenih trebao bi do ljeta pasti ispod 100.000.

Lakše će do posla doći oko 37.000 nezaposlenih mladih u dobi do 29 godina, no na burzi je i oko 46 tisuća dugotrajno nezaposlenih. Sociolog Teo Matković uočava da se udio dugotrajno nezaposlenih smanjuje od 2017. godine. "Osnaženo je zapošljavanje, ili dolazi barem do prekida u nezaposlenosti i dugotrajno nezaposlenih, te ni oni ne tavore u evidenciji.

Ovo je puno povoljnija slika nego u prethodnom razdoblju ekonomskog rasta, do 2008., kada je dugotrajno nezaposlenih bilo i do 60 posto", kaže Teo Matković. Krajem prosinca 2019. udio dugotrajno nezaposlenih kretao se oko 35%. I u zimskim mjesecima najveća potražnja je za konobarima, prodavačima, kuharima, pomoćnim čistačima, pomoćnim kuharima, medicinskim sestrama, kuhinjskim radnicima, vozačima, sobarima i njegovateljima. Spusti li se nezaposlenost na brojku ispod stotinjak tisuća, bilo bi to prvi put od 80-ih godina. Prijavljenih slobodnih radnih mjesta u 2019. bilo je oko 70 tisuća više od realiziranih zapošljavanja.